Berikoff je, naime, u svom dnevniku iz doba Oluje napisao kako je u Kninu vidio 300 do 400 mrtvih civila. Kasnije je taj podatak maknuo iz svoga elektroničnog dnevnika.
"Udaljio sam se od te procjene jer nisam osobno vidio te mrtve", rekao je Berikoff odgovarajući na pitanja Grega Kehoa, iz braniteljskog tima generala Ante Gotovine.
Berikoff je objasnio da je taj podatak dobio od svoga nadređenoga, pukovnika Andrewa Leslieja, i još jednom ponovio kako osobno nije vidio te mrtve. "Mnogo ljudi, uključujući i mene, imalo je tendenciju da pretjeruje. Ta je informacija bila pretjerivanje", kazao je Berikoff.
Prema njegovim riječima, tijekom dva dana operacije Oluje, 4. i 5. kolovoza 1995. godine, on je nekoliko puta izašao u grad i vidio oko 15 do 20 ranjenika u i oko bolnice. "Neki su bili vojnici, a neki su imali na sebi samo dijelove maskirne uniforme", kazao je svjedok.
Kehoe se osvrnuo i na fotografije koje je svjedok snimio na zahtjev pukovnika Leslieja. Naređeno mu je, kazao je Berikoff, da "snimi što je više moguće fotografija stambenih oštećenja", no nije imao naputak, a niti vremena, jer je ubrzo nakon Oluje premješten u Sarajevo, utvrditi jesu li neke od tih stambenih kuća i zgrada poslužile kao vojni objekti.
Kehoe mu je predočio izjavu jednog drugog dužnosnika međunarodne zajednice u kojoj stoji da je zgrada do policijske postaje, a radi se o školi, tijekom Oluje poslužila za smještaj 500 vojnika tzv. RSK. "Nije me zanimalo i nije bio moj zadatak utvrditi za što su se koristili pojedini objekti", kazao je Berikoff.
Berikoff je, među ostalim, u današnjem iskazu potvrdio da je 4. kolovoza kanadski bataljun poslan u kninsku bolnicu da evakuira ranjene. Na upit je li bila riječ o vojnicima, ogradio se izjavom da je bilo i "vojno sposobnih muškaraca".
Svjedok je kanadski obavještajni časnik koji je na području zaposjednutog hrvatskog područja u nekadašnjem UN-ovu sektoru Jug boravio od sredine srpnja do 5. rujna 1995 u svojstvu časnika UN-a za informiranje. Prije toga, od 1991. do 1994., radio je u kriznom stožeru za bivšu Jugoslaviju ministarstva obrane u Ottawi. Kao časnik za sigurnost bio je zaposlen i na Haškom sudu, a istraživao je smrt bivšeg srbijanskog predsjednika i haškog optuženika Slobodana Miloševića.
Često spominjani Leslie obnašao je u vrijeme Oluje dužnost načelnika zapovjedništva UN-ova sektora Jug smještenog u Kninu, a pred ICTY-em je svjedočio u travnju ove godine. Prvog dana svjedočenja tvrdio je da je HV prva dva dana Oluje sustavno granatirao civile u Kninu, te da su u gradu bila samo tri vojna cilja - tvornica vijaka, ranžirni kolodvor i srpska protuzračna obrana. U završnici svog svjedočenja priznao je da je postojao znatno veći broj srpskih vojnih objekata i postrojenja.
Berikoff svoje svjedočenje nastavlja u srijedu u protuispitivanju Gilian Higgins, braniteljice generala Ivana Markača. Pri kraju današnje rasprave ona je stigla ustvrditi da svjedok, usprkos svojoj obavještajnoj funkciji, "nije ništa znao" o generalu Čermaku te da je postojalo potpuno nepoznavanje njegove funkcije.