S popisa birača prvo će biti brisani ljudi koji ne žive u Hrvatskoj. Oni su se desetljećima vodili u popisima birača, a nisu imali ni osobnu iskaznicu. Od 4.116.839 birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, njih 339.650 nema važeću osobnu iskaznicu. 'Radi se o ljudima koji nisu u Hrvatskoj oni su negdje drugdje imaju prebivalište u Hrvatskoj koje nisu odjavili i nalaze se na popisu birača i u najvećoj mjeri čine onu razliku između realnog broja birača nego što je na popisu', kaže ministar uprave Arsen Bauk.
Imamo i danas mjesta uglavnom uz granicu s BiH ali i u Dalmaciji koji imaju više birača nego stanovnika. Ili ona koja su u zadnjem desetljeću doživjela eksploziju birača, a nije se dogodio baby boom.
>> Ministar Bauk objasnio 'razliku od 300.000 birača'
Kad vidimo brojke, najveći nesrazmjer je u Ličko-senjskoj županiji (14%). Potom u Šibensko-kninskoj i Požeško-slavonskoj (12%) - županijama u kojima je HDZ na vlasti. Slijede one gdje vlada Kukuriku koalicija. Veliki je nesrazmjer upravo u županijama koje su bile teško pogođene ratom. Najmanji je u velikim gradovima - Zagrebu i Splitu, te Dubrovniku i Primorju.
Ovo brisanje ili sređivanje biračkih spiskova tek je prvi korak. Još je potrebno srediti i fiktivna prebivališta. A problematičnih s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj, procjenjuje se da je oko 300.000.
'Tu će biti velika odgovornost MUP-a da osigura da se zakon ne provodi selektivno. Ne smije doći do diskriminacije da se jedan dio građana briše a drugi ne', kazao je Dragan Zelić iz GONG-a.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook