Dan bez mobitela u prometu

''I stradavanje u prometu je pandemija'': Mobitel se s četvrtog polako penje na prvo mjesto krivaca za prometne nesreće

1/8 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Mobitel se s četvrtog polako penje na prvo mjesto krivaca za prometne nesreće, a posljednje istraživanje pokazalo je kako čak 73 posto roditelja koristi mobitel dok je u prometu s djecom. Kako korištenje mobitela u prometu utječe na našu djecu i što sve možemo učiniti za njihovu sigurnost bile su glavne teme konferencije u povodu Dana bez mobitela u prometu.

Lani je MUP uhvatio 43.240 vozača da koriste mobitel u vožnji, što je 6 posto više nego u 2018. godini, rekao je dr. Krešimir Vidović na konferenciji ''Mi i naši gadgeti u prometu'', koja se održava na Dan bez mobitela u prometu.

Trećina roditelja koristi mobitel dok se šeću s djetetom ili ga guraju u kolicima, trećina dok čeka zeleno svjetlo na semaforu i četvrtina u vožnji, dok im je i dijete u automobilu. Čak 73 posto roditelja koristi mobitel dok je u prometu s djecom. Rezultati su to terenskog istraživanja koje je za ovogodišnji Dan bez mobitela u prometu agencija Promocija plus provela s 300 roditelja vrtićke i osnovnoškolske djece u gradu Zagrebu ovog listopada.

''Taj podatak zabrinjavajući je s nekoliko aspekata. Prvo, djeca oponašaju roditelje, a ako to stavimo u kontekst da su reakcije dok sudjelujete u prometu kada koristite mobilni uređaj otprilike jednake kao kad imamo jedan promil alkohola u krvi, posve je jasno zašto nepropisno korištenje mobitela u prometu spada u četiri najčešća uzročnika smrti na cesti. Prema tome, želimo poručiti našim korisnicima, ali i onima drugih operatera sljedeće: Da, naravno, uživajte u toj neograničenoj slobodi komuniciranja, ali koristite mobilne uređaje odgovorno. U redu je biti nedostupan dok ste u prometu jer svijet može čekati. Neprimjereno i neoprezno korištenje mobilnih uređaja osim što je kažnjivo može biti i smrtonosno'', upozorila je Marijana Grubešić, koordinatorica društveno odgovornog poslovanja u Tele2, u svom komentaru na izneseno istraživanje.

Dan bez mobitela u prometu, koji se već četvrtu godinu obilježava 21. listopada, ove je godine posvećen djeci i roditeljima u prometu.

''Ovo nije kampanja protiv mobitela, već njome želimo smanjiti broj prometnih nesreća izazvanih upotrebom mobitela u prometu. Svijest o sigurnosti započinje kod kuće. Unatoč tome što smo svjesni rizika korištenja mobitela u prometu, posebno u vožnji, roditelji često daju loš primjer svojoj djeci i pritom zaboravljaju da je dužnost roditelja odgovorno se ponašati. Skretanje pogleda s ceste da biste pročitali poruku može biti kobno. Za razliku od automobila, ljudski život nema rezervne dijelove'', rekao je u pozdravnom govoru sudionicima konferencije ''Mi i naši gadgeti u prometu'' Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, koja je organizator Konferencije.

Nijedna poruka ili poziv nije toliko važan da bismo ugrozili svoj život

''Razvoj tehnologije općenito, a posebice razvoj tehnologija pokretne komunikacije, sa sobom donosi svakakve dobrobiti za društvo. To smo posebno mogli iskusiti kada smo se proteklih mjeseci suočavali s pandemijom i eskalacijom koronavirusa u svijetu. Tehnologija čini naš život lakšim, omogućava nam da neprestano budemo na izvoru informacija, da budemo povezani sa svojim bližnjima i daje nam osjećaj sigurnosti da nismo izolirani. Međutim, ta neograničena sloboda komunikacije i mogućnost neograničenog komuniciranja, ako se, naravno, tehnologija koristi na neprimjeren način, nosi i razne rizike sa sobom. Tu prvenstveno mislimo na korištenje mobilnih uređaja dok smo sudionici u prometu'', rekla nam je Marijana Grubešić, koja ističe kako Tele2 već treću godinu podržava projekt ''Dan bez mobitela u prometu' sa svojim motom ''Svijet može čekati''.

''Mi kao odgovorna kompanija svjesni smo toga da, osim što svojim korisnicima trebamo omogućiti mogućnost neograničene komunikacije, također trebamo sudjelovati u projektima poput ovoga kojemu je svrha dizanja svijesti o ugrozama s kojima se možemo suočiti i razvijanja drugačijeg načina ponašanja u prometu. Nijedna poruka ili poziv nije toliko važan da bismo ugrozili svoj život ili život drugih, posebno ako sudjelujemo u prometu i pokraj nas su naša djeca. Dakle, svijet zaista može čekati'', dodala je Marijana Grubešić.

Roditelji kao primjer djeci

I Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije podsjetio je roditelje na zlatno pravilo ponašanja s djecom.

''Svi stariji trebali bismo se ponašati pred djecom tako da im budemo dobar primjer. Prvi put kad sa svojim djetetom prijeđete ulicu na crveno svjetlo dijete će to zapamtiti i kad-tad će i samo to učiniti. Zato pogotovo kad smo s djecom ne smijemo ni slučajno kršiti prometne propise. U prometu možemo vidjeti da otac drži dijete u krilu i zajedno voze auto ili pak da majka drži dijete u krilu na prednjem sjedištu. To je nešto strašno i krajnje neodgovorno jer je to zanemarivanje zdravlja djeteta. Neke pravobraniteljice za djecu čak su tražile da se za takvo ponašanje podnosi kaznena prijava'', naglasio je Huljak i zaključio: ''Ako razgovarate na mobitel dok vozite, isto će to raditi vaše dijete dok vozi bicikl. Stradavanje u prometu također je pandemija u kojoj godišnje strada 1,3 milijuna ljudi, a ozlijeđenih bude više od 50 milijuna.’’

Psihologinja Helena Rašić Radauš naglasila je da djeca najviše uče opažanjem te da su im roditelji prvi i najvažniji modeli od kojih će preuzeti ponašanje. Naglasila je kako je izuzetno važno za roditelje da se ponašaju onako kako žele da se i njihovo dijete kasnije ponaša.
''Objasnite djetetu svoje ponašanje. Kad ste ljuti, objasnite zašto ste ljuti, objasnite mu tuđe emocije i ponašanje i prihvatite djetetovu korekciju vašeg ponašanja. Ako vas upozori da se u automobilu trebate vezati, pohvalite ga zbog takve reakcije'', rekla je Rašić Radauš.

Renata Ivanović, voditeljica projekta, prezentirala je detalje istraživanja o navikama roditelja u prometu.
''Na pitanje čega se najviše boje u prometu, 56 posto roditelja odgovorilo je kako su to neoprezni, bahati i agresivni vozači, 45,8 posto neoprezni koji koriste mobitel u vožnji, njih 33,9 posto strahuje zbog nepostojanja nogostupa uz prometnice, 32,4 posto zbog nedostatka parkiranja u blizini škola i vrtića, a 32,2 posto boji se alkoholiziranih vozača. Da su vlast, za podizanje sigurnosti u prometu 16,3 posto ispitanika znatno bi povećalo prometne kazne, 15,3 posto bi na ulice postavilo više policajaca, a po 11 posto ispitanika smanjilo bi brzinu vožnje u naseljima i povećalo edukaciju sudionika u prometu. Zanimljivo je da čak 76 posto ispitanika smatra da je korištenje mobitela u prometu izuzetno rizično, no istodobno i sami koriste mobitel u takvoj situaciji'', naglasila je Renata Ivanović te se zapitala: ''Vjeruju li da se baš njima neće dogoditi nesreća?''

Sigurnost djece u vozilu prije svega

Kako je ovogodišnja Konferencija posvećena djeci i roditeljima u prometu, Italina Benčević, savjetnica o autosjedalicama Udruge Roda, podsjetila je kako je i nekorištenje autosjedalice, pojasa i kacige na biciklu jedan od oblika zanemarivanja djece jer može izazvati ozbiljne posljedice.

‘’Autosjedalica se mora koristiti uvijek, u svakoj vožnji, bez obzira na to traje li ona dvije minute ili nekoliko sati. Sva djeca do 150 centimetara visine moraju biti vezana u autosjedalici, a ona viša od 135 centimetara mogu biti i pravilno vezana pojasom, no kako su pojasi u automobilima predviđeni za odrasle, u pravilu se njima djeca ne mogu pravilno vezati. Najčešće su pogreške pri korištenju autosjedalica predebela odjeća na djetetu jer u tom slučaju ne može biti pravilno vezano, nepravilno pričvršćena autosjedalica ili ona neprimjerena uzrastu djeteta, prelabavo vezano dijete i, najgora pogreška od svih – vožnja djeteta na prednjem sjedištu'', upozorila je Benčević i posebno napomenula kako su stražnja sjedišta dječja zona.

Dr. Krešimir Vidović iz kompanije Ericsson Nikola Tesla predstavio je zajednički projekt svoje kompanije, Hrvatskih cesta i Fakulteta prometnih znanosti. U narednih šest mjeseci planiraju razviti metodologiju detektiranja na kojim se dionicama cesta diljem Hrvatske mobitel najviše koristi u prometu. Drugim riječima, njihovim će projektom biti moguće identificirati karakteristične obrasce upotrebe mobilnog telefona među vozačima tijekom vožnje. Cilj je, naglasio je Vidović, da se na takvim lokacijama gdje znamo da postoji povećana opasnost od nesreća provode preventivne akcije, da policija češće kontrolira, pa i hvata prekršitelje.