Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svojim prognozama procjenjuje da će hrvatski BDP u 2026. rasti 2,5 posto, a prosječna inflacija očekuje se na razini od oko pet posto.
"Očekujemo da će Hrvatska u naredne dvije godine zadržati relativno visoku stopu rasta, od 2,5 posto. Ona predstavlja usporavanje u odnosu na prošle godine, ali je i dalje znatno iznad prosjeka EU-a", rekao je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić na predstavljanju publikacije HUP Horizonti - makroekonomski izgledi 2026. - 2027.
Prema procjenama HUP-a, naveo je Stojić, inflacija će nakon prošlogodišnjih 4,4 posto u 2026. ubrzati na pet posto, ponajprije zbog viših cijena energenata, daljnjeg približavanja cijena usluga prosjeku Europske unije te novih pritisaka na troškove proizvodnje hrane.
Posebno je istaknuo kako rast cijena hrane predstavlja važan inflatorni rizik, budući da hrana i bezalkoholna pića čine 21,8 posto potrošačke košarice u Hrvatskoj.
"U takvom okruženju smatramo kako je nužno izbjeći dodatno poticanje inflacije kroz preširoke slabo ciljane fiskalne mjere.
U takvom kontekstu, potrebno je rezolutno odoljeti pritiscima na rast mase plaća u javnom sektoru i socijalne mjere prilagoditi ciljano kako dodatni fiskalni stimulans ne bi dolijevao ulje na vatru inflacije“, rekao je Stojić.
Iz HUP-a su istaknuli kako je rast hrvatskog gospodarstva i dalje potpomognut snažnim investicijskim kreditiranjem poduzeća, rekordnim korištenjem EU fondova, izvozom kapitalnih dobara te relativnom sigurnosnom pozicijom Hrvatske kao turističke destinacije.
Istodobno, upozoravaju da bi dulja energetska kriza, nepovoljniji uvjeti financiranja, slabiji fiskalni impuls i pojačana geopolitička neizvjesnost mogli dodatno usporiti gospodarsku aktivnost u 2026. i 2027. godini.
Alternativni scenariji
Analiza razmatra i alternativne scenarije.
U pesimističnom scenariju, uz cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu i cijenu plina iznad 80 eura po megavatsatu, inflacija bi u 2026. mogla porasti za dodatnih 1,2 postotna boda, dok bi se rast BDP-a smanjio za 0,5 postotnih bodova u sljedeće dvije godine.
U stresnom scenariju, s cijenom nafte blizu 150 dolara i plina iznad 100 eura, inflacija bi mogla porasti za 2,6 postotnih bodova, uz ugrožavanje turističke sezone i usporavanje rasta na prosječnih 1,5 posto.
Prema anketi Europske investicijske banke, pogoršanje uvjeta eksternog financiranja ima snažniji negativan utjecaj na investicije poduzeća od geopolitičkih rizika i trgovinskih napetosti.
Istodobno, javne financije suočavaju se s rastućim pritiscima.
Masa plaća iz državnog proračuna porasla je za 51 posto u tri godine, uz rast transfera stanovništvu, izdvajanja za obranu i zdravstvo te sporiji rast osobne potrošnje.
Hrvatska se pritom približava zakonskoj granici proračunskog deficita od 3 posto BDP-a.
Iako javni dug pada ispod 60 posto BDP-a, očekivano usporavanje nominalnog rasta dodatno povećava važnost fiskalne discipline.
Nastavak rasta rashoda, osobito mase plaća, uz nedostatak kontrole mogao bi dovesti do ulaska u Proceduru prekomjernog deficita.
Posebno se ističe i rast broja zaposlenih u državnim službama od oko 3 posto u 2025. godini.
Unatoč tim izazovima, Standard & Poor’s nedavno je podigao kreditni rejting Hrvatske na rekordnu razinu A, zahvaljujući provedbi investicijskih i reformskih mjera u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te poboljšanim dugoročnim izgledima rasta.
Hrvatska i dalje ostaje među članicama Europske unije s relativno niskom i padajućom razinom javnog duga, dok se ključnim osloncima stabilnosti javnih financija smatraju očekivani ulazak u OECD i politička stabilnost, koji dodatno podupiru nastavak reformi i smanjenje proračunskog deficita.
Globalno gospodarstvo u fazi usporavanja
Globalno gospodarstvo pak ulazi u razdoblje usporavanja u kojem Europa pokazuje slabije performanse, dok Sjedinjene Američke Države ostaju otpornije, uz istodobno prisutne rizike povezane s energentima i geopolitikom.
Unatoč fiskalnom poticaju od 0,8 posto BDP-a i rastu kupovne moći stanovništva, u Njemačkoj se u 2026. godini očekuje tek minimalan rast od 0,5 posto.
Razlozi za to su narušena energetska konkurentnost, slaba potražnja iz Kine te sporija realizacija većih državnih narudžbi.
Dodatni pritisak na gospodarstva eurozone dolazi iz promjenjivih trgovinskih politika koje povećavaju neizvjesnost. Geopolitički rizici, carine i fragmentacija tržišta postali su ključni čimbenici poslovnih odluka, pa čak 65 posto tvrtki geopolitiku navodi kao glavni rizik za poslovanje.
Kako se projekti financirani iz programa NextGenerationEU privode kraju, očekuje se usporavanje rasta u zemljama poput Španjolske i Italije, na 1,8 posto, odnosno 0,2 posto.
Ukupno gledano, rast BDP-a u euro području trebao bi usporiti na 0,6 posto, u odnosu na 1,5 posto u 2025. godini.
Inflacija bi u osnovnom scenariju, uz nastavak sukoba na Bliskom istoku do sredine proljeća, mogla premašiti 3 posto i dosegnuti prosječnih 3,3 posto u 2026.
Vrhunac temeljne inflacije očekuje se sredinom 2027., nešto iznad 2,5 posto, dok se zbog stabilnijih opskrbnih lanaca zasad ne očekuje inflacijski šok poput onih iz prethodnih kriza.
Američko gospodarstvo
S druge strane, američko gospodarstvo ulazi u 2026. s usporenim tempom rasta zbog energetskog šoka i ranijih poremećaja, no na razini cijele godine očekuje se rast od oko 2,4 posto.
U usporedbi s Europom, SAD ostaju otporniji zahvaljujući snažnim investicijama, reindustrijalizaciji, fiskalnim poticajima te ulaganjima u umjetnu inteligenciju i premještanje proizvodnje bliže domaćem tržištu. Ti faktori podupiru produktivnost i oporavak gospodarske aktivnosti u drugoj polovici godine.
Restriktivnija imigracijska politika dodatno otežava borbu protiv inflacije i odgađa smanjenje kamatnih stopa, no uz slabljenje učinka carina i smanjenu neovisnost američke središnje banke, rastu očekivanja o mogućem smanjenju kamata krajem ove i u prvoj polovici iduće godine.
Europska središnja banka suočava se s dilemom oko mogućih sekundarnih učinaka rasta cijena energenata na inflaciju.
Ipak, postoje argumenti protiv brzog povećanja kamatnih stopa jer opskrbni lanci, za razliku od 2022., uglavnom funkcioniraju, dok dodatni dezinflacijski pritisci dolaze iz preusmjeravanja jeftine kineske robe prema Europi i usporavanja rasta plaća.
U takvom okruženju očekuju se dva preventivna povećanja kamatnih stopa.
Istodobno, carine i geopolitičke napetosti nastavljaju stvarati nestabilnost na tržištima roba i energenata. Cijena nafte Brent kreće se oko 90 dolara po barelu, uz mogućnost pada ako se napetosti smire, dok se cijena prirodnog plina očekuje u rasponu od 40 do 45 eura po megavatsatu. Cijena aluminija ostaje iznad 3.400 dolara po toni zbog ograničene ponude i visokih troškova energije.
Na tržištu poljoprivrednih proizvoda prisutan je silazni trend. Cijena kukuruza kreće se između 4 i 4,5 dolara po bušelu, pšenica se stabilizira oko 200 eura po toni, dok cijena kave pada zbog povećanja globalne ponude.
Weber: "Nužno jačati konkurentnost"
Hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste unatoč krizama bez presedana s kojima smo se suočili, čime potvrđuje svoju otpornost i sposobnost prilagodbe u izazovnim globalnim okolnostima. Da bismo nastavili rast i u konačnici dosegnuli standard EU moramo ojačati konkurentnost naše ekonomije", istaknula je glavna direktorica HUP-a Irena Weber na predstavljanju publikacije.
Kazala je kako je ključno fokusirati se na privatne investicije, kreirati instrumente za poticanje investicija, pristupiti poreznom, administrativnom, regulativnom rasterećenju te krenuti u izmjene Zakona o javnoj nabavi i Zakona o poticanju ulaganju kako bi se otvorio prostor za snažnije poticanje privatnog sektora u kapitalne investicije.
Ponovila je kako hrvatska poduzeća i dalje plaćaju 18 posto višu cijenu električne energije u odnosu na svoje konkurente u EU.
Vlada je zaštitila kućanstva i male i srednje poduzetnike no velike tvrtke već četiri, pet godina plaćaju tržišnu cijenu električne energije, što dodatno potkopava konkurentnost hrvatskog gospodarstva, kazala je.
Nužno je jačati digitalnu/Al infrastrukturu jer će digitalizacija doprinijeti prostoru za povećanje efikasnosti i smanjenje broja zaposlenih u javnom i državnom sektoru, kazala je Weber naglasivši i problem "eksplozije" mase plaća u državnom proračunu.
"Vidimo u budžetu za ovu godinu da će plaće, mirovine i transferi stanovništvu prijeći 50 posto državnog proračuna, što je dugoročno neodrživo", istaknula je.
Naglasila je važnost jačanja konkurentnost i produktivnosti domaće poljoprivredne proizvodnje.
"U uvjetima ove geopolitičke nestabilnosti smatramo da je pitanje nacionalne sigurnosti fokusirati se na proizvodnju hrane i što veću samodostatnost u proizvodnji hrane", kazala je Weber.
Prijedlozi HUP-a
Među mjerama koje HUP predlaže s ciljem jačanja produktivnosti su smanjenje troškova poslovanja i poticanje ulaganja. Ključno je, kako su naveli, smanjiti porezno opterećenje rada, osobito za srednje i više plaće, te istodobno širiti poreznu bazu i jačati mjere za zapošljavanje mladih i razvoj vještina kroz obrazovni sustav usklađen s potrebama tržišta rada.
Uz to, naglašava se potreba za smanjenjem parafiskalnih nameta, deregulacijom i restrukturiranjem državne administracije i poduzeća, kao i za uvođenjem ciljanih energetskih subvencija i nižih troškova energije kako bi se povećala konkurentnost industrije te omogućila njena modernizacija.
Rast produktivnosti treba dodatno potaknuti kroz jače investicije, učinkovitije korištenje EU fondova, afirmaciju kategorije srednje kapitaliziranih tvrtki u financiranju EU fondovima u korist programa s većim razvojnim otiskom i općenito njihovu integraciju u globalne lance vrijednosti, naveli su.