Ta organizacija sa sjedištem u New Yorku razgovarala je s 20 ljudi, uključujući 11 glava obitelji i jednog dječaka bez pratnje, a oni su otkrili da ih je hrvatska policija deportirala u Bosnu i Hercegovinu bez procesuiranja njihovih slučajeva, nakon što ih je uhitila duboko u hrvatskom teritoriju.
Njih šesnaestero, među njima i žene i djeca, tvrde da ih je policija tukla pendrecima i udarala, ukrala im novac i ukrala im ili uništila mobitele.
"Hrvatska ima obvezu zaštititi tražitelje azila i migrante", ističe Lydia Gall, istražiteljica HRW-a za Balkan i istočnu Europu.
"Umjesto toga, hrvatska policija žestoko batina tražitelje azila i vraća ih prema granici."
Svih 20 ispitanika tvrdi da su ih pritvorili ljudi koji su se identificirali kao hrvatski policajci ili su nosili takve odore. Sedamnaestero je dalo dosljedne opise policijskih kombija kojima su prevedeni do granice. Jedna majka i kći vozile su se u policijskom automobilu. Dvoje je reklo da je policija pucala u zrak, a petero da su policajci bili maskirani.
Ovi izvještaji pridružuju se sve većem broju dokaza o zloupotrebi hrvatske policije na granicama, zaključuje HRW.
Ta organizacija osnovana 1978. u prosincu 2016. dokumentirala je, kako navodi, slična zlostavljanja hrvatskih policajaca na granici sa Srbijom. Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u kolovozu ove godine objavio je da je primio informacije da je Hrvatska od početka godine u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu vratila 2500 migranata, ponekad nasilno i uz krađu njhove imovine.
Premijer Andrej Plenković u rujnu je, odgovarajući na poziv povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava da istraži te optužbe, odbacio da je došlo do zloupotreba te je doveo u pitanje izvore tih informacija, piše HRW.
Policija u Donjem Lapcu, na granici s BiH, odbila je hrvatskoj pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović omogućiti pristup policijskim zapisnicima o tretmanu prema migrantima i poručila joj da je djelovala u skladu sa zakonom, dodaje organizacija.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pismeno je 4. prosinca odgovorio na detaljne opise do kojih je došao HRW. Božinović je kazao da su ti dokazi nedovoljni da bi doveli do optužnica, da se ne mogu potvrditi i da migranti optužuju hrvatsku policiju u nadi da će im to pomoći da uđu u Hrvatsku. Naglasio je da njegovo ministarstvo ne podržava bilo kakvu vrstu nasilja ili netolerancije policajaca.
Hrvatska s BiH ima bilateralni sporazum o vraćanju migranata koji joj dopušta da šalje nazad državljane trećih zemalja bez prava boravka u državi. Prema podacima ministarstva sigurnosti BiH, Hrvatska je u sklopu tog sporazuma između siječnja i 27. studenoga vratila 493 ljudi, od kojih su njih 265 bili turski državljani. Nijedna od osoba koje je HRW ispitao nije prošla službenu proceduru prije nego što su vraćeni preko granice.
Protivno zakonima EU-a i konvencijama
Vraćanje tražitelja azila preko granice bez razmatranja njihovih slučajeva protivno je zakonu o azilu Europske unije, Povelje EU-a o temeljnim pravima i UN-ovoj Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, naglašava HRW.
HRW poziva hrvatske vlasti da provedu temeljitu i transparentnu istragu tvrdnji o zlostavljanju i da oni koji su mu pribjegavali za to odgovaraju. Vlasti bi trebale uspostaviti potpunu suradnju s pravobraniteljicom, što zahtijeva državno zakonodavstvo i najbolje prakse neovisnih institucija za ljudska prava.
Europska komisija treba pozvati Hrvatsku, članicu EU-a, da zaustavi i istraži vraćanje tražitelja azila u BiH i tvrdnje o nasilju nad njima. Isto bi tijelo trebalo pokrenuti pravni proces protiv Hrvatske zbog kršenja europskih zakona, dodaje HRW.
Nakon zatvaranja granica na zapadnobalkanskoj ruti 2016. godine tisuće su migranata ostale blokirane, većinom u Srbiji, te su našle nove rute prema EU-u.
Ove je godine broj migranata i tražitelja azila u BiH narastao s manje od tisuću, koliko ih je bilo 2017., na otprilike 22,4 tisuće, objavila je Europska komisija. To izvršno europsko tijelo procjenjuje da ih se u BiH trenutno nalazi šest tisuća migranata. Ta je zemlja od 2008. međunarodnu zaštitu dala samo 17, a prošle je godine azil tamo zatražila 381 osoba.
BiH ima samo jedan službeni prihvatni centar za tražitelje azila, u blizini Sarajeva, s kapacitetom za samo 156 ljudi.
Migranti u pograničnim gradovima Bihaću i Velikoj Kladuši, gdje je HRW vodio svoje razgovore, smješteni su u privremene ustanove koje vodi Međunarodna organizacija za migrante (IOM) – trošnim zgradama, uređenim skladištima ili bivšim hotelima. Ostali spavaju na otvorenom.
IOM i UNHCR rade na poboljšanju smještaja. EU je namijenio više od devet milijuna eura za humanitarnu pomoć migrantima u Bosni i Hercegovini.
"To što EU šalje humanitarnu pomoć izbjeglicama u BiH ne opravdava ignoriranje nasilja na hrvatskoj granici", poručila je Gall.
"Bruxelles treba stvoriti pritisak na Zagreb da poštuje europske zakone, istraži navode zlostavljanja i pruži pravedan i efikasan pristup azilu", zaključila je istražiteljica.
HRW u svom izvještaju daje detaljne iskaze 13 muškaraca, 6 žena i jednog 15-godišnjeg dječaka o tretmanu hrvatske policije. (Hina)