Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), u suradnji i uz podršku 12 zdravstvenih organizacija, predstavila je u Hrvatskom liječničkom zboru prijedlog reforme hitne medicine. Cilj ove reforme je, ističu, učiniti hitnu medicinsku skrb dostupnijom, bržom i sigurnijom za pacijente, a uvjete rada boljim i održivim za sve zdravstvene djelatnike.
Pacijenti trebaju brzu i kvalitetnu pomoć, liječnici, medicinske sestre i drugi zdravstveni djelatnici zaslužuju sigurne i dobre uvjete rada, a društvo mora imati sustav hitne medicine primjeren zemlji 21. stoljeća, ističu u HUBOL-u i smatraju da će reforma koju predlažu rezultirati dobrobitima za sve.
Nacrt reforme hitne medicine HUBOL je usuglasio s organizacijama koje okupljaju ključne dionike u hitnoj medicini, a predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit istaknula je da je u 12 općih bolnica za koje su uspjeli prikupiti podatke predviđeno 110 specijalista hitne medicine, a u pet KBC-ova i KB-ova još 110.
"No, stvarnost je da ih u tim općim bolnicama radi samo šest, a u velikim centrima njih 15. S obzirom na to da ni zdravstvena administracija ni stručno društvo HLZ-a nisu riješili nagomilane probleme hitne medicinske pomoći, HUBOL je odlučio izraditi nacrt reforme, koji je usuglašen s relevantnim dionicima u sustavu. Vjerujemo da je reforma hitne medicine preozbiljna tema da bi bila talac osobnih animoziteta i inertnosti", kazala je Šmit.
Hitna medicina – simptom urušavanja zdravstva
Hitna medicina postala je najuočljiviji simptom urušavanja javnog zdravstvenog sustava, upozoravaju zdravstvene organizacije i napominju da se više od 15 godina nakon zadnjeg pokušaja reforme, hitna medicinska pomoć suočava s ozbiljnim problemima koji negativno utječu na kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi.
"Kronični nedostatak educiranog kadra, osobito liječnika specijalista hitne medicine i medicinskih sestara, preopterećenost postojećih timova, nasilje prema djelatnicima, neujednačeni standardi rada te velik broj intervencija koje proizlaze iz nedostatne dostupnosti primarne zdravstvene zaštite i nedovoljne edukacije građana o pravilnom korištenju hitne pomoći su trendovi koji se s godinama samo pogoršavaju. Takvo stanje više nije moguće popravljati parcijalnim mjerama – potrebna je dubinska promjena načina na koji sustav funkcionira. Nacrt reforme stoga predviđa cjelovit paket promjena koje adresiraju i protokole i organizaciju rada, i kadrovsku politiku i put pacijenta kroz sustav", ističu.
Centri hitne medicine
Reforma predlaže promjenu naziva ustrojstvene jedinice iz dosadašnjeg naziva objedinjeni hitni bolnički prijam (OHBP) u Centar za hitnu medicinu (CHM). Smatraju da je dosadašnji naziv loše definiran i stvara sliku u javnosti da se radi o jedinici gdje se pacijenti primaju u bolnicu, dok novi predloženi naziv jasno i nedvosmisleno ukazuje da se radi o djelatnosti hitne medicine.
Jedinstvena trijaža i bolje upravljanje tokovima pacijenata
Novi ustroj hitne medicine trebao bi donijeti jedinstvenu trijažu za sve bolnice, jasne protokole, bolje definirane kadrovske standarde i modernije upravljanje tokovima pacijenata, naglašavaju u HUBOL-u.
"U Centru za hitnu medicinu svi bi bolesnici prolazili standardizirani trijažni postupak, a pacijent s indikacijom za prijem morao bi biti hospitaliziran unutar najviše osam sati. Opservacija bi se ograničila na 24 sata, a sanitetski prijevoz i otpust pacijenta trebaju funkcionirati 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Takav model spriječio bi sadašnje gužve, zadržavanja i zagušenja odjela, a osoblju omogućio učinkovitiji rad", ističu.
Dvije sestre u stalnoj ambulanti u udaljenim područjima
Jednako važan dio reforme odnosi se na izvanbolničku hitnu medicinsku službu. Novi model, objašnjavaju, predviđa jačanje T2 timova, koje bi činili vozač i dvije medicinske sestre ili tehničara, a koji bi intervenirali isključivo u hitnim stanjima prema propisanim protokolima.
Na otocima i u područjima udaljenim više od 80 kilometara od najbliže bolnice predlaže se stalna ambulanta hitne medicine s dvama T1 timovima i stalno prisutnim dvjema medicinskim sestrama (jedna od njih specijalist hitne medicine) kako bi se osigurala kontinuirana dostupnost i reanimacijska spremnost.
Cilj je jasan, poručuju: "Rasteretiti bolnice, omogućiti brzu i učinkovitu reakciju na terenu te racionalno koristiti raspoloživi kadar."
Za rasterećenje hitne nužna poboljšanja u obiteljskoj i palijativnoj medicini
Reforma hitne medicine ne može uspjeti bez aktivne suradnje s liječnicima obiteljske medicine i bez boljeg informatičkog povezivanja svih razina sustava, ističu u HUBOL-u.
Upozoravaju da je potrebno smanjiti administrativno opterećenje obiteljskih liječnika, omogućiti bolju dijagnostiku u domovima zdravlja, uključiti telemedicinska rješenja i osigurati dodatne administrativne djelatnike kako bi se pacijenti mogli obraditi na mjestu gdje su se prvotno javili: "Takav pristup ne samo da bi rasteretio hitnu službu, nego bi građanima pružio bržu i prikladniju zdravstvenu skrb."
Posebno poglavlje reforme posvećeno je palijativnoj skrbi, koja je u Hrvatskoj i dalje fragmentirana i često ovisi o entuzijazmu pojedinaca. HUBOL predlaže uspostavu jasnog modela s anticipiranim planom skrbi (ACP), većim brojem mobilnih palijativnih timova, uspostavom bolničkih odjela i hospicija te osnivanjem Nacionalnog centra za palijativnu medicinu koji bi koordinirao standarde, edukaciju i evaluaciju kvalitete.
Bolji uvjeti rada i nagrađivanja zdravstvenog kadra
HUBOL upozorava i da bez radikalnih promjena u uvjetima rada, statusu i nagrađivanju zdravstvenog kadra nema stvarne reforme: "Trenutačno je više od 70 posto radnih mjesta specijalista hitne medicine nepopunjeno. Predlaže se skraćenje radnog tjedna s 40 na 32 sata, povećanje koeficijenata plaća, beneficirani radni staž i redovita edukacija za sve specijaliste i medicinske sestre i tehničare u hitnoj medicini."
Za liječnike specijaliste hitne medicine predlaže se i otvaranje daljnjih mogućnosti subspecijalističkog usavršavanja. Predlažu uvođenje novog kolegija "Hitna medicina" na sve medicinske fakultete i smatraju da je važan za privlačenje novih generacija liječnika u ovu zahtjevnu granu medicine.
Podizanje razine sigurnosti u centrima hitne medicine
Dio dokumenta posvećen je i sigurnosti zaposlenih s obzirom na to da su centri hitne medicine mjesta najčešćih incidenata i napada na zdravstvene djelatnike. HUBOL traži obveznu zaštitarsku službu, sustav videonadzora, kontrolirane ulaze, redovite edukacije o deeskalaciji sukoba te psihološku podršku zaposlenicima izloženima stresu i nasilju.
"Predloženi model nije tek popis želja – to je sustavan, izvediv plan koji se temelji na iskustvu struke i potrebama pacijenata. Mi u HUBOL-u smo s 12 liječničkih, sestrinskih, ljekarničkih organizacija te s organizacijom pacijenata nekoliko mjeseci usuglašavali ovaj tekst. Želimo naglasiti da se hitna medicina mora prestati doživljavati kao improvizirani servis za sve probleme sustava, nego mora postati dostupan, specijalizirana i visoko odgovorna djelatnost", poručila je Šmit.
Nakon usuglašavanja s partnerima, dokument su, dodala je, 13. listopada poslali Ministarstvu zdravstva s prijedlogom za sastanak. Nakon tri tjedna dobili su od Ministarstva odgovor da je nakon njihova dopisa Ministarstvo osnovalo stručnu radnu skupinu čiji cilj je sveobuhvatna analiza aktualnog stanja u hitnoj djelatnosti. "Uz neizravno odbijanje sastanka, ministrica traži da je informiramo kojom metodologijom smo usuglasili s partnerima nacrt reforme", rekla je čelnica HUBOL-a.
Ministarstvo zdravstva osnovalo radnu skupinu
Iz Ministarstva zdravstva medijima je poslano priopćenje u kojem Ministarstvo ističe kako je od iznimne važnosti da sustav hitne medicinske službe bude organiziran na način koji osigurava jednake uvjete i visoke standarde u svim dijelovima Hrvatske.
"Naša je trajna odgovornost osigurati sve potrebne resurse za učinkovito, dostupno i kvalitetno pružanje hitne medicinske pomoći. Budući da je posljednja reforma hitne medicine provedena 2012. godine, Ministarstvo zdravstva osnovalo je Radnu skupinu koja okuplja sve relevantne dionike s ciljem izrade najboljeg modela organizacije djelatnosti hitne medicine. Sve inicijative i prijedlozi koji mogu pridonijeti atraktivnosti, učinkovitosti i održivosti ove djelatnosti otvoreni su za raspravu, a Radna skupina već aktivno radi na njihovoj razradi", poručili su iz Ministarstva.
Dodaju kako je sada idealan trenutak za sveobuhvatnu reorganizaciju puta pacijenta i napominju: "Kroz izmjene Pravilnika o pružanju djelatnosti hitne medicine unaprijedit ćemo uvjete rada zdravstvenih djelatnika te podići kvalitetu pružanja hitne medicinske skrbi u cijeloj zemlji. I ovim putem ističemo kako Ministarstvo cijeni interes i doprinos strukovnih udruga, organizacija te stručnih društava, stoga će prijedlozi biti razmotreni u okviru Radne skupine. Drago nam je vidjeti da smo svi ujedinjeni u istom cilju, a to je postizanje najboljih rješenja za djelatnost hitne medicine i dobrobit pacijenata."
This browser does not support the video element.