U sustavu, kažu u HSLS-u, nedostaje oko 500 milijuna kuna. Nužno je, dodaju, više ulagati u znanost, povećati postotak ljudi s visokom obrazovanjem, bolje povezati znanost i obrazovanje s gospodarstvom, staviti naglasak na prirodne znanosti. Gotovo sve zemlje, pa čak i one tranzicijske, povećale su ulaganja u taj segment, a Hrvatska to nije učinila. Visoko obrazovanje i znanost, dodaju, ne bi se smjeli smatrati troškom, već najvećom investicijom ove vlade.
'Tražiti da ova stavka koja se tiče proračuna za znanost i obrazovanje vrati bar na onu razinu koja je bila u 2015. godini', kaže Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a.
Miljenko Šimpraga, potpredsjednik HSLS-a i predsjednik HSLS-ovog Odbora za obrazovanje i znanost izjavio je: 'Zna se da samo ulaganje u istraživanje i razvoj može povećati BDP i evo to su dokazale sve zemlje osim Hrvatske.'
Gordana Rusak, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, izjavila je:
'Smatram da je potrebno razvijati stipendiranje osnivanjem zaklada, poreznim olakšicama za privredne subjekte i drugim mehanizmima.'