Hrvoje Prpić za Dnevnik.hr

POSLOVNI ANĐEO O PODUZETNIČKOJ KLIMI U HRVATSKOJ "Poreznici smatraju građane neprijateljima svoje zemlje"

Slika nije dostupna
"Nisam pobornik formalne edukacije, tu je puno učenja o stvarima koje vam nikad neće trebati, a danas, kada je znanje dostupno na svakom koraku, puno je praktičnije da učite u trenutku kad se s problemom suočite, a ne unaprijed", rekao je Hrvoje Prpić za Dnevnik.hr.

Zagreb će uskoro biti domaćin najveće europske konferencije poslovnih anđela EBAN Winter University 2016., koja se 29. i 30. studenog po prvi puta održava u Hrvatskoj. Konferencija donosi pregled najnovijih trendova na domaćoj i inozemnoj startup sceni, koje će prezentirati ugledni poduzetnici i poslovni anđeli te brojni stručnjaci iz industrije visokih tehnologija.

NOVA TV medijski je partner najveće konferencije poslovnih anđela u Europi - EBAN Winter University 2016. koja se 29. i 30. studenog održava u Zagrebu. Među govornicima na ovom skupu bit će i Hrvoje Prpić, osnivač HGspota, nekad najvećeg hrvatskog trgovačkog informatičkog lanca, kao i niza drugih tvrtki, kojim smo tim povodom razgovarali.

Jedan ste od osnivača CRANE-a, Hrvatske mreže poslovnih anđela. Što vas je potaknulo da se uključite u njeno osnivanje?

To je bila 2007. godina, nakon što sam prodao svoje udjele u HGspotu i morao odlučiti što ću sa životom nakon toga. U to doba osnovan je prvi Venture Capital fond u Hrvatskoj, Poteza Ventures. Imali su novca, ali nisu imali u što investirati jer je tržište u Hrvatskoj bilo nerazvijeno. Jonathan Cooper, osnivač Poteze, pristupio je meni i Damiru Sabolu s idejom da se osnuje hrvatska mreža poslovnih anđela.

U to doba nitko nije uopće znao o čemu se tu radi; samo radi pojašnjenja, hrvatska mreža poslovnih anđela je jedna od najstarijih u Europi, što dovoljno govori kolika je to nepoznanica tada bila. Meni se cijela ideja jako svidjela i pokrenuli smo CRANE zajedno s još nekoliko ljudi koji su uskočili u pomoć u toj ranoj fazi.

Cilj CRANE-a je bio investiranje u startupe u ranoj fazi, kako bi ih doveli na veličinu dovoljno veliku da VC fond moze investirati u njih.

Vi ste jedan od uspješnih poduzetnika koji su u svijet poduzetništva krenuli bez formalnog fakultetskog obrazovanja. Koliko vam je to pomoglo odnosno odmoglo u karijeri?

Nisam pobornik formalne edukacije, tu je puno učenja o stvarima koje vam nikad neće trebati, a danas, kada je znanje dostupno na svakom koraku, puno je praktičnije da učite u trenutku kad se s problemom suočite, a ne unaprijed. Ono što fakultet daje mladim ljudima jest vrijeme da se pronađu i odluče kojim putem krenuti, jer to nije jednostavna odluka u tom periodu života. Puno sam puta razmišljao bih li krenuo na MBA, imao sam dosta poziva, ali svaki put bih odustao.

To ne znači da se ne educiram, čitam i učim više nego trenutni studenti, ali učim ono što mi je potrebno u tom trenutku, a ne po nekom napisanom programu. S obzirom na današnje znanje, vjerojatno bih i ja mogao biti osoba koja bi napisala neki program po kojem bi se učilo, ali ja bih ga uvijek radije prilagodio osobi koja uči nego da ga pišem za cijelu grupu ljudi.

Zbog problema s Poreznom upravom, godine 2014. napustili ste Hrvatsku i otišli u London. Biste li i danas učinili isto te je li se u Hrvatskoj promijenio odnos države prema poduzetnicima?

Nažalost, mislim da je situacija još gora nego prije. Živeći i radeći u Londonu vidio sam kako to može i treba biti, i nažalost, mislim da je Hrvatska predaleko zaglibila u propast. Porezna uprava, Carinska uprava, razne inspekcije i slični, smatraju građane neprijateljima svoje zemlje. U svakoj osobi vide lopova i kriminalca, što u građanima stvara još veći otpor i mržnju prema tim djelatnicima. U Engleskoj je porezni inspektor vaš prijatelj, on je došao pomoći da platite manje poreza. Daje vam upute što još možete prijaviti u trošak kako biste smanjili porez, na koje programe da se prijavite kako biste dobili povrat novca. Kako je kod nas ne moram niti pričati.

Nažalost, niti od jedne Vlade otkad je slobodne Hrvatske nisam čuo niti "a" o tome da se pomiri taj odnos državnih djelatnika s građanima. Vidjeli smo slučaj umirovljenika iz Kaštela kojeg Carinska uprava prijavljuje jer je prodavao adventske vijence koje mu je bolesna supruga napravila, a on još kaže kako zna da je kriv. On je jadan toliko ispranog mozga, kao i svi ostali građani Hrvatske, da misli da je stvarno napravio nešto loše.

Kakva smo mi država govori i zakon o pušenju; jednom ga donijeli pa ga povukli. Mi ne možemo svoje građane zaštititi ni od samih sebe, a kamoli od državnih službenika.

Koliko je ulazak u Europsku uniju utjecao na poduzetništvo u Hrvatskoj, i u kojem smislu?

Ulazak u Europsku uniju donio nam je slobodu da ne moramo raditi s hrvatskom državom, a to je izuzetno važno. Sada napokon možete svoje proizvode i usluge ponuditi na EU tržištu, a ne na malom lokalnom tržištu Hrvatske, većinski kontroliranom od strane birokracije.

Idejni ste začetnik projekta Trillenium, koji je praktički pokrenuo evoluciju u online shoppingu. Koje ste probleme imali pri njegovoj realizaciji i biste li danas učinili neke drugačije korake?

Mi još uvijek imamo probleme pri realizaciji, ne samo da smo ih imali, i vjerojatno ćemo ih uvijek i imati. Izaći na londonsko tržište iz jednog malog Zagreba bio je izuzetno težak pothvat. Ja u Londonu nisam znao nikoga, a morao sam doći tamo i prodavati proizvod tvrtkama koje su sve redom veće od Agrokora. Već i samo se popeti po ljestvici do članova Uprave s kojima morate razgovarati o svojoj ideji bio je ogroman pothvat. Sada imamo jako puno kontakata po Londonu u fashion industriji, ali još uvijek tražimo što je to točno klijent spreman platiti. U tako velikim sustavima to nije nimalo lako, ali vjerujem da smo na pravom tragu.

Da bismo ispunili planove potrebna nam je nova investicija pa zato idemo u Silicon Valley u potrazi za konkretnim investicijama.

Koji biste savjet dali onima koji u Hrvatskoj kreću sa startupovima, a koji investitorima koji bi htjeli u neki startup uložiti?

Startupovima bih definitivno savjetovao da se priključe raznim akceleratorima, neka ne kreću sami. Akceleratori ih vode na tom putu i korigiraju njihove ideje sve do ispravnog poslovnog modela, a to je izuzetno važno jer se u suprotnom bespotrebno troši njihova energija.

U Hrvatskoj djeluju dva konkretna akceleratora, Founders Institute za startupe u samom početku i ZIP za malo naprednije. U susjednoj Sloveniji imamo odličan ABC akcelerator, koji je nedavno otvorio podružnice u Berlinu i Silicon Valleyju. Trillenium odlazi u podružnicu ABC akceleratora u Silicon Valleyju, što dovoljno govori o kvaliteti koju su susjedi Slovenci uspjeli postići u kratkom razdoblju.

Investitorima bih savjetovao da ne ulažu u startupove koji ili nisu unutar nekog akceleratorskog programa, gdje ih možete pratiti barem par mjesec,i ili ne vide da tvrtka već ostvaruje prihode i ima dobru viziju. U svakom slučaju, pobornik sam dužeg promatranja startupa prije investicije, barem 1-3 mjeseci.