''Mislim da o tom znaku moraju svi razmisliti u hrvatskom društvu'', rekla je u srijedu Hrvoj-Šipek prilikom ulaska u dvoranu uoči sjednice Odbora na kojoj se raspravlja o izvješću o radu državnih odvjetništava u 2022.godini. Na samom početku sjednice, zastupnici oporbe zatražili su odgodu rasprave za petak kako bi se mogli bolje pripremiti, no to nije prihvaćeno.
''S obzirom na nasilničko ponašanje predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića koji je napravio ovakav raspored, da vi jutros dobivate izvješće Vlade, a mi danas imamo Odbor, predlažem da se sjednica odgodi kako bismo se mogli u miru pripremiti", rekla je Karolina Vidović Krišto (OIP) .
Vidović Krišto također je optužila glavnu državnu odvjetnicu za korupciju, a Jandrokovića za degradaciju Sabora kojom osigurava korupciju.
"Gospođa jest u korupciji, to se može znanstveno dokazat a mi trebamo glumiti nekakve statiste koji će prihvaćati formalizam", rekla je. Vidović Krišto je napustila nastavak sjednice Odbora poručivši kako joj dostojanstvo ne dopušta da sluša „nazovi” izvješće dva puta u danu.
„Ovo je vrijeđanje svih žrtava lihvarskih agencija, poštenih građana, Vi se se ne možete ekskulpirati odgovornosti jer onaj tko drži ljestve lopovu i sam sudjeluje u toj pljački”, poručila je Vidović Krišto glavnoj državnoj odvjetnici. Sa zahtjevom za odgodom sjednice složili su se i Danijel Spajić (DP) i Nikola Grmoja (Most).
''Nije dobro da na brzinu, bez da smo proučili dokumente, raspravljamo o izvješću glavne državne odvjetnice. Smatram da bi o tome mogli raspravljati u petak ujutro kada nemamo važnih točaka'', rekao je Grmoja.
I on je u nastavku napustio sjednicu Odbora jer je, kako je rekao, na plenarnoj sjednici važna točka o saborskom Poslovniku. "Nažalost državno odvjetništvo je okupirana institucija koja je pokazala na koji način funkcionira u slučaju Žalac gdje je taj predmet bio skrivan dok ga nije aktivirao ured europskog javnog tužitelja", ustvrdio je Grmoja.
Da je državno odvjetništvo slobodna institucija neki koji ovdje sjede bi bili pozvani na obavijesni razgovor poput Krunoslava Katičića (HDZ) , glasnogovornika Vlade Marka Milića ili premijer Andrej Plenković, dodao je.
Predsjednik Odbora Mišel Jakšić (SDP) izrazio je žaljenje da se ponovno rasprava o izvješću glavne državne odvjetnice održava na poticaj oporbe koja je skupljala potpise kako bi ono došlo na dnevni red.
Zlata Hrvoj-Šipek rekla je u nastavku sjednice da, iako se nitko nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a, USKOK i dalje uredno funkcionira. "USKOK i nadalje uredno funkcionira i efikasno obavlja svoje zadaće što je vidljivo iz statističkih i drugih pokazatelja". Poručila je i da DORH i USKOK ne ovise o jednom čovjeku već o radu 800 ljudi i dužnosnika koji su u DORH-u te o organizaciji i postojećem sustavu.
Time je je odgovorila na upit predsjednika tog Odbora Mišela Jakšića kojega je zanimalo koji će biti daljnji smjer rada USKOK-a te je li se što pomaknulo vezano uz otkrivanje zašto su 'pukle' mjere u slučaju Josipe Rimac i Dragana Kovačevića.
Hrvoj Šipek rekla je da nije točno ono što se u javnosti špekuliralo zbog nejavljanja na natječaj za ravnatelja Uskoka tj. da se radi o porazu, kapitulaciji i uništavanju institucije. Vezano uz postupak imenovanja ravnatelja USKOK-a pojasnila je da je on isti od osnivanja Uskoka do danas.
"Nisam nikoga pozivala jer bi se tada suočila sa špekulacijama da ja, kojoj ističe mandat iduće godine, ostavljam svoje ljude koji će ostati raditi u USKOK-u sl.", kazala je.
Smatra i da razlog zašto se nitko nije javio na natječaj može biti i činjenica da se radi o odgovornoj i zahtjevnoj dužnosti, da se način rada bitno razlikuje u odnosu na rad u redovnim državnim odvjetništvima te što USKOK Uskok djeluje u četiri grada i neki ljudi koji bi se javili ne bi se željeli preseljavati. Uz to, kazala je, ostaje i vrlo malo prostora za obitelj.
Vezano za 'pucanje' mjera u slučaju Rimac i Kovačević kazala je da je od policije zatraženo da se to utvrdi ali do danas to nije utvrđeno.
Nikada nisam bila pod ničijim utjecajem
HDZ-ovog Dražena Bošnjakovića zanimalo je je li, kao se često sluša, 'aparat' u rukama vladajuće stranke i radi li po diktatu kako joj se kaže, što je Hrvoj Šipek negirala.
"Nikada nisam bila pod ničijim utjecajem. Svoj posao obavljam zajedno s kolegama u Državnom odvjetništvu na svim razinama na način da se odluke donose isključivo na temelju utvrđenih činjenica i zakonito pribavljenih dokaza. Utjecaja nema", poručila je.
Istaknula je i kako predugo radi, a da bi potpadala na bilo čiji utjecaj. Također, niti od jednog kolege nije čula da se žalio da je netko utjecao na njih. Tijekom rasprave oporbeni zastupnici upozorili su na politiku potkapacitiranja i urušavanja institucija ali i pozvali Hrvoj Šipek da se bori za svoje ljude kako joj se ne bi dogodilo da se na natječaj za ravnatelja USKOK-a nitko ne javi.
"Poruka koju je to odaslalo u javnost je da ne postoje ljudi koji bi se htjeli izložiti jer sustav niti će ih štititi, niti će ih dovoljno za to nagraditi", rekla je Sandra Benčić (Možemo). Smatra i kako nije normalno ni u jednoj zemlji da se na tako bitne funkcije nitko ne javlja.
Uršu Raukar Gamulin (Možemo) zanimalo je što je osobno učinila da se stanje počne mijenjati i da zaposleni u USKOK-u i DORH-u imaju bolje uvjete rada, a glavna državna odvjetnica kazala je da se, otkako je na čelu DORH-a, redovito održavaju sastanci s ministrom pravosuđa i njegovim najbližim suradnicima na kojima se analiziraju svi materijalni i financijski problemi koje imaju.
Podnoseći izvješće Hrvoj Šipek je, među inim, rekla da je u državnim odvjetništvima na kraju godine bilo zaposleno ukupno 1824 osobe, državnoodvjetničku dužnost obnašala su 43 državna odvjetnika te 778 zamjenika, a 181 mjesto zamjenika je bilo nepopunjeno.
Zabrinjavajućim smatra to što u prošloj godini nije bilo zapošljavanja novih vježbenika pravne struke, a dobna struktura dužnosnika nije dobra jer je čak 49 posto dužnosnika starije od 50 godina.
Odbor je većinom glasova zaključio da se izvješće glavne državne odvjetnice prima na znanje.