Hrvatsku neto inozemna pozicija smješta među najveće svjetske dužnike, dok se Slovenija sve jače pozicionira kao neto kreditor, navodi se u analizi Ivana Odrčića.
"Zamislite vašu zemlju koja nešto duguje svijetu i nešto što posjeduje izvan granica. Hrvatska je po tom parametru svijetu više dužna nego što ima svojih potraživanja, da budem precizan dužna je 27% vrijednosti svoga ukupnog BDP-a!", navodi Odrčić i nastavlja:
"Međutim to je ništa prema zemlji koja je dužna kao Grčka, a to je upravo – Grčka, sa svojih nevjerojatnih 132% BDP-a duga prema cijelome svijetu. Njihova dubina jame je veća nego kod Hrvatske, ali nije da se možemo time hvaliti.
Što se našeg okruženja tiče, Slovenija i po ovome parametru jednostavno gazi čak i u globalnim okvirima, jer je neto kreditor prema svijetu sa svojih +8% BDP-a".
Njemačka je već na globalno nevjerojatnih +81% BDP-a i suvereno u zoni neto vjerovnika.
Prema podacima Eurostata Grčku slijede Italija s udjelom državnog duga koji iznosi 135,3%, Francuska s 113,1% i Belgija s 104,7%.
Zemlje poput Španjolske (101,8%) i Portugala (94,9%) također imaju značajan udio duga, dok Finska (82,1%) i Austrija (81,8%) bilježe umjerenije razine.
Javni dug Hrvatske je ispod prosjeka EU, no nema mjesta opuštanju.
"Godinama smo trošili više nego što smo zarađivali, financirali se zaduživanjem i prodajom imovine. Rezultat su strukturni deficiti i ovisnost o vanjskom kapitalu. A kada dođu krize, svi odjednom shvate da dugove treba vraćati.
Ovdje pričam o našoj gospodarskoj neovisnosti, otpornosti i dugoročnoj održivosti.
Slovenija je ponovno pokazala da se može i nevjerojatno je koliko ta zemlja grabi naprijed. U prethodnim objavama sam pokazao kako su naši susjedi svjetska velesila glede izvoza roba po glavi stanovnika, premašujući ultra-bogati Katar i ekonomsku silu Starog kontinenta Norvešku.
Hrvatska mora prestati tražiti izlike i početi graditi imovinu umjesto gomilanja obveza. I zato treba više ulaganja, više izvoza, više proizvodnje i stvaranja vlastite vrijednosti. Sve ostalo je bijeg od stvarnosti", navodi ekonomski analitičar.