Paula Stier, studentica komunikologije, za sebe će reći da financijski nije pismena: ''Mislila sam da je financijska pismenost samo kako upravljati novcem i prihodima, a opet, ima puno elemenata ovdje i puno je složenije nego sam ja to poimala''.
Ne poznaje najbolje ni ostatak nacije. Jer Hrvati su manje pismeni od prosjeka Europske unije. Omjer je 44 prema 53 posto. Istraživanje znanstvenika s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, pokazalo je i da se 72 posto studenata rijetko ili uopće ne informira o temama vezanim za financije.
''Primjerice o kamatnom računu, nerazumijevanje kamatnog računa, nerazumijevanje pojma inflacije, diverzifikacije rizika, to su ekonomski pojmovi koji nam trebaju i kao neekonomistima'', objašnjava Roman Šubić, sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Koja je vrsta kredita najnepovoljnija s obzirom na visinu kamate ne bi znalo 32 posto studenata. A baš takve zamke do sada su se pokazale kao slabe točke u vođenju osobnih financija. ''Ljudi nisu svjesni različitih rizika kojima su izloženi u kontekstu upravljanja osobnih financija. Primjerice kad govorimo o kreditima, oni nisu svjesni prava i obveza koji proizlaze iz takvih ugovornih odnosa'', kaže profesorica Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta.
Financijska pismenost uči se već kod kuće, naglašava Šubić: ''To počinje i s roditeljima koji trebaju određivati životne navike djeteta, od novca u kasici prasici do većih životnih odluka.''
Školsko obrazovanje je ključno, a edukaciju provodi i Hrvatska narodna banka. ''Prošle godine preko 3600 učenika i studenata je prošlo kroz HNB iz 29 gradova, preko 100 učitelja. Mi smo sad krenuli s programom učenja učitelja'', rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Rizik je - isto što i nesigurnost za čak 60 posto ispitanih, a da iznenada dobiju 20 tisuća kuna, pokazalo je istraživanje, oni bi ih stavili na štedni račun u banci.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr