90-ak prijavljenih

Hrvatski sabor: Građanski odgoj na djelu

Slika nije dostupna
Kako učenici mogu ono što nije pošlo za rukom odraslima - obnoviti derutno školsko igralište, zašto građani u Baranji kupuju flaširanu vodu, zašto je sve manje zagorskih purana – na ta, ali i brojna druga pitanja odgovor su ponudili projekti predstavljeni na smotri najboljih projekata iz građanskog odgoja "Građanski odgoj na djelu".

Od 90-ak prijavljenih, za smotru održanu u Hrvatskom saboru odabrano je njih devet: šest iz osnovne škole te tri iz srednje.

"Ne dokolici, da športu", moto je s kojim su učenici našičke Srednje škole Izidora Kršnjavog krenuli u obnovu derutnog školskog igrališta koje nema ni rasvjetu.

Na sveopću besparicu uzvratili su stavom 'kriza je, e pa što', te nizom aktivnosti od potrebnih 2,3 milijuna kuna za obnovu već uspjeli prikupiti 750 tisuća kuna.

Istraživanje koje su učenici Druge srednje škole iz Belog Manastira proveli pokazalo je da je baranjska voda odična za piće i pod stalnim nadzorom. Učenici su, naime, reagirali na činjenicu da i Baranjci sve češće kupuju flaširanu vodu. Voda je nasljeđe, a ne komercijalni proizvod, poručili su iz Hrvatskog sabora.

Jesu li građanski i zdravstveni odgoj glavni problemi hrvatskog školstva?

Uz glasanje purana, učenici 1. i 3. razreda Osnovne škole Stubičke Toplice analizirali su zašto je u zagorskim dvorištima sve manje purana koje su nekada, zbog kvalitete, izvozili na prestižne europske adrese. Svojim aktivnostima učenici su uspjeli zainteresirati lokalnu zajednicu, ali i povećati broj domaćinstava s puranima.

Sličan je učinak imao i projekt "Dobravski ljuk" koji su pokrenuli osnovci iz Donje Dubrave u Međimurju. Cilj im je bio promovirati nekada vrlo poznatu vrstu luka koju danas uzgaja samo jedan uzgajivač. Škola je od općine dobila zemljište na kojoj će taj luk uzgajati za potrebe školske kuhinje.

"Daleko su naši škoji", projekt je Osnovne škole Šime Budinića iz Zadra koji se bavi prometnom izoliranošću zadarskih otoka, a što pogađa i školarce, "Banket kod Vranytcanya" projekt školaraca iz Oroslavlja koji istražuje povjesno nasljeđe tog mjesta, baš kao i "Legradska hiža", projekt zavičajne zbirke osnovaca iz Legrada.

Izlasci mladih, projekt je u okviru kojega su učenici zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga pokazali da mladi u Zagrebu imaju gdje izaći i da novac nije ključan za dobar provod.

Kako izabrati najboljeg predsjednika/icu razreda, pokazali su učenici osnovne škole Đure Estera iz Koprivnice. Proučavali su Ustav, deklaracije, razgovarali sa predstavnicima lokalne vlasti, sučelili kandidate i njihove programe.

Na upit iz publike jesu li zadovoljni izabranom predsjednicom, uzvratili su dječji iskreno 'jesmo, ali ove smo godine izabrali predsjednika".

"Bilo bi dobro da ovo vidi i šira javnost, a posebno saborski zastupnici", rekao je na koncu smotre predsjednik Sabora Josip Leko koji je za projekte imao samo riječi pohvale. Metodično, sistematično i odgovorno ste pristupili zadaći, donijeli ste u Sabor tako potrebni optimizam, poručio je učenicima te zahvalio njima i učiteljima.

Smotru je organizirala saborska Služba za građane. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Povezane teme