Premijer Zoran Milanović naglasio je kako je stvar političke odluke kojim ćemo pravcem krenuti. 'Po starom ne ide, novo je izazov, mutno i nejasno. Na nama je da ponudimo novi model za koji vjerujemo da će biti bolji i dopridonijeti rastu RH', rekao je.
Dodao je kako nema ničega preko noći. 'Ne prisvajamo si veliku ideološku zaslugu, to je jednostavno nešto što moramo učiniti. Mi smo obećali da u promjenama koje donosimo ukupno porezno opterećenje neće raste. Tek ćemo u praksi vidjeti, kako funkcionira model kojeg ovdje predlažemo. Mi vjerujemo da hoće, da ćemo kroz nekoliko predloženih mjera postići taj učinak i pokrenuti Hrvatsku', dodao je premijer.
Naglasio je da proračun zadire u svaku drugu kunu i zato Vlada mora dati odgovor na ključno pitanje gdje je granica. 'Kada proračun, koji mora imati razvojnu ulogu, postaje blagajna. Najtužnije je kada ta blagajna postaje samo blagajna. Kada je u razvojnoj funkciji, onda je ona sredstvo. Nema čarobnog štapića', rekao je Milanović. Dodao je kako će izvlačenje RH iz krize biti jako teško.
Rezultati već krajem ove godine
Ministar financija Slavko Linić osvrnuo se na konkretne brojke proračuna. 'Prijedlog Vlade jest da se borimo za otvaranje investicija, da bi se mogla pokrenuti država. U kojem području se traži povećanje gospodarskog rasta? Sva ministarstva moraju pokrenuti mehanizme, da se ulaže u turizam, regionalni razvitak, komunalnu infrastruktura na razini lokalnih i regionalnih područja. Vlada zadužuje sve ministre da pristupe ozbiljno upravljanju imovinom Hrvatske, a rezultate očekujemo već krajem ove godine', kaže Linić.
'Svjesni smo da hrvatsko gospodarstvo neće prihvatiti poziv da pokrene privatne investicije ukoliko ne bude bitke za njezinu konkurentnost', kaže Linić. Tvrdi da je cilj jačati Hrvatsku na domaćem tržištu kako bi što manje bili ovisni o uvozu te dodaje kako je proračun smanjen realno za četiri milijarde kuna. U svrhu izvršenja cilja, ministar financija je rekao kako je uspostavljen niz kontrolnih mehanizama koji će spriječiti da ministarstva probijaju svoj proračun.
Srđan Gjurković, izvjestitelj Odbora za financije i državni proračun, izjavio je kako Odbor daje suglasnost i predlaže Saboru da usvoji proračun za državni proračun 2012. godine.
Darko Milinović u ime Odbora za obitelj, mladež i sport rekao je kako Odbor ne prihvaća prijedlog proračuna. Objasnio je to činjenicom da su skeptični prema rastu BDP-a što ga Vlada očekuje. Saborski Odbor za ratne veterane podržao je prijedlogu proračuna za 2012. godinu.
Igor Dragovan iz SDP-a u ime Odbora za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoja branio je Vladin prijedlog proračuna. 'Vlada pokazuje namjeru da se mijenja smjer, ne radi se o lijevima i desnima, nego da zemlja ima pravo na politiku koja će podići standard svih građana Hrvatske', pojasnio je i rekao kako Odbor podržava proračun.
Ispravak netočnog navoda uputili su Jadranka Kosor i Ivan Šuker koji upućuje na niz nepravilnosti. Tvrdi kako je laž rečenica Igora Dragovana koji tvrdi da povećanje PDV-a nije svrha punjenje proračuna već pokretanje gospodarstva. Jadranka Kosor iskoristila je priliku pa još jednom podsjetila kako kreditni rejting Hrvatske drži Zakon o fiskalnoj odgovornosti kojeg SDP nije podržao, te činjenica što je Hrvatska završila pregovore s EU.
Damir Kajin kaže kako će 2012. biti godina otrežnjenja. 'Mislim da će prije mnogima biti gore nego bolje. Treba proraditi na gospodarstvu koje je doslovce kleknulo', rekao je Damir Kajin. Dodao je da treba dati podršku Vladu i učiniti sve da ovaj proračun bude konačni proračun za 2012. godinu.
'Ne manipulirajmo Zakonom o radu'
Dragutin Lesar kaže kako u Klubu laburista neće pisati amandmane, jer se oni neće prihvatiti. 'Zbog toga ćemo podržati proračun za 2012', kaže Lesar. Dodaje da je novo, a što nije mutno, da ni paket mjera koje je Sabor usvojio nije uvjerio rejting agencije koje tvrde da je Zakon o radu naš krimen. 'To je vrlo opasno', tvrdi.
Premijer Milanović rekao je kako je pozorno slušao govor Dragutina Lesara. 'Kao što ste vi u mojoj metafori odabrali riječ mutno kao odrednicu nečeg novog, ja vas molim da kada je Zakon o radu u pitanju, da se time ne bi manipulirano što je bitno, a što nebitno', rekao je premijer. 'Ako već ističete Zakon o radu kao neku veliku prijetnju, recite onda što smo rekli mijenjati', poručio je premijer Lesaru. Dodao je kako ga moli da ne pretjeruje.
Dragutin Lesar odgovorio je premijeru te pojasnio kako nije mislio na promjene Zakona o radu, već je govorio o lošoj klimi koja se u RH stvara. U raspravu se uključila i Jadranka Kosor i rekla kako nije istina da Vlada ne razmišlja o promjenama ZOR-a te kako je to uz premijera dosad potvrdio već i jedan ministar.
U ime kluba SDSS-a Milorad Pupovac rekao je kako je proračun za 2012. godinu srezan s mjerom. Tvrdi kako je glavni problem konsolidacija države, bez koje neće biti fiskalne konsolidacije.
Ministar financija Slavko Linić dodao je kako Vlada ide na potpunu promjenu zakon o financijskom poslovanju koje će natjerati dužnike da budu odgovorniji. 'Ići ćemo na efikasnu naplatu i nažalost, micanje s tržišta svakog onog tko nije u stanju izvršavati svoje obaveze', rekao je. Dodao je kako će na tržištu doći do bitnih izmjena i sasvim drugačijih odnosa između države kao vjerovnika i poreznih obveznika.
Jozo Radoš u ime kluba HNS-a upozorio je na odnos radnika i umirovljenika. 'Odnos je 1,2:1, imamo milijun umirovljenika, to su neosporne činjenice. Odnos mirovine i plaće u stalnom je padu, a od radno sposobnih samo je njih 50 posto zaposleno. To su okolnosti u kojima se donosi proračun', rekao je. Dodao je da održivost proračuna neće biti jednostavno ostvariti, no nada se da će Vladinim mjerama to ipak biti moguće.
Dinko Burić u ime kluba HDSSB-a rekao je da je došlo vrijeme da se rješenje problema više ne može odgađati. 'Milanović je dao nadu da će se nešto riješiti u cijeloj državi, pa i u Slavoniji i Baranji. Obećao joj je posebnu brigu', prisjetio se Burić i rekao premijeru da ga drži za riječ. Podsjetio je da smanjena sredstva za ergelu Đakovo za 52 posto, ali bit će novca za obnovu voznog parka. 'Nema diskriminacije? Pa ne znam kako se onda ovo zove', rekao je Burić.
'Sirotinjo, i bogu si teška', rekao je Burić kako je proračun prema Slavoniji na tragu ove stare izreke. Dodao je kako Slavoniji nije više dosta imati ministra koji je od tamo dolazi. Burić kaže kako će Slavonija i Baranja u proračunu za 2012. opet izvući deblji kraj. jasno mu je da se štedjeti treba, no tvrdi da teret krize ipak nije ravnopravno raspoređen.
'Slavoniji će po inerciji kroz poticaje biti bolje nego što je bilo do sada. To će biti i uz najnesposobniji hrvatsku vlast, i uz najzlonamjerniju vlast', odgovorio je premijer Milanović. Naglasio je da samo kao političar ima želju da Slavoniji bude bolje, a gdje je tek onaj ljudski interes.
Jadranka Kosor u ime kluba zastupnika HDZ-a rekla je kako neće glasovati za prijedlog proračuna za 2012. godinu. 'To je nešto što, kada govorimo o povećanju PDV-a, povećanju poreznog opterećenja, nije najavljivano u kampanji. Da ste najavili da će prosječna obitelj, zbog poreznih opterećenja, godišnje izgubiti najmanje 2000 kuna, onda bi rezultati izbora bili nešto drugačiji', rekla je Kosor.
Dodala je da rashodi neće moći biti smanjeni jer nedostaje 300 milijuna kuna. Zapitala se hoće li Vlada smanjivati mirovine te još jednom zaključila da HDZ ne podupire ovaj prijedlog proračuna.
'Povećanje PDV-a za najsiromašnije je harač x 3. Nismo sigurni da to može dovesti do povećanja investicijskog ciklusa', dodala je. Osvrnula se i na povećanje nezaposlenosti i smanjivanju drugih obveza koje proizlaze iz kolektivnih ugovora.
Vlada je predložila proračun s planiranim rashodima u iznosu od 118,84 milijardi kuna, što je 3,4 milijarde kuna manje nego prošle godine, dok su prihodi planirani u iznosu od oko 108,95 milijardi kuna, ili 1,4 posto više nego lani. Uz predložene prihode i rashode, deficit proračuna smanjio bi se za više od 5 milijardi kuna i iznosio bi 9,9 milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a, a Vlada u ovoj godini predviđa gospodarski rast od 0,8 posto te inflaciju od 2,4 posto.
>> Milanovićeva bajka je gotova!
Doda li se smanjenju rashoda od 3,4 milijarde kuna i planirani porast prihoda za posebne namjene i pomoći u iznosu od 598,7 milijuna kuna i za taj iznos planirani porast rashoda financiranih iz tog izvora - ukupno smanjenje rashoda iznosi 4 milijarde kuna.