U ministarstvu obrane ne javljaju se na telefon. A ministar pravosuđa koji nakon pitanja zašto se časnike, diplomate bivše visoke dužnosnike ne zove na brifing u nadležna ministarstva uoči svjedočenja, opravdao se nedostatkom vremena. Ministar se više nije javio, a njegova glasnogovornica sve je prebacila na potpredsjednicu Kosor koja je na čelu savjeta za suradnju s haaškim sudom. No i tu bez odgovora.
A predsjednik koji je isto svjedočio bez konzultacija o stajalištima naspram nacionalnih interesa tvrdi kako takva praksa ne postoji. 'Hrvatska ima ustavni zakon o suradnji sa haaškim tribunalom. Svi naši građani dužni su se odazvati ili kao osumnjičeni ili kao svjedoci', rekao je Mesić. Obveza naše suradnje s haaškim sudom podrazumijeva i poštivanje haaških zakona. A upravo ti zakoni svakoj državi daju mogućnost zaštite nacionalnih i sigurnosnih interesa. Na tu se stavku pozivaju svi strani časnici ili diplomati koji na sud dolaze svjedočiti.
Na to se pozvala i Srbija kad je cenzurirala takozvane Miloševićeve transkripte. Hrvatska je to upotrijebila samo jednom, tvrdi Miroslav Tuđman, i to u slučaju obvezujućeg naloga za tadašnjeg ministra Šuška u slučaju Blaškić. 'I sud je presudio da hrvatski dužnosnici ne moraju se odazvati, ne moraju ići svjedočiti jer da se ne sudi Hrvatskoj ni Hrvatskoj politici, a da haaško tužiteljstvo ne može tražiti tako veliki broj dokumenata', objašnjava Miroslav Tuđman.
U slučaju svjedočenja generala Laušića nedostatak stava države slijedila je i diplomacija. U prva tri raspravna dana naši diplomatski predstavnici u sudnici su proveli svega sat vremena. Iz MVP-a poručuju da je s njima obavljen razgovor. Dobili su žuti karton. Zanimljivo je i to da su Laušićevi privatni dnevnici jedini tužiteljev dokazni materijal. Svjedok ih je Haagu dao bez znanja i ovjere države. Na pitanje hoće li zbog toga kazneno prijaviti Laušića državno je odvjetništvo bez komentara. Tek kažu da je postupak u tijeku.