Jozo puši već 60 godina! Ni sad, pod stare dane, ne može se odreći cigareta. "Ne radiš ništa, nemaš nikakvih obaveza. I zato, eto. Doktorica mi rekla 'Jozo, prestani pušiti.' Smeta mi, imam bronhitis", kazao je Jozo.
Ima i onih koji su potpuna suprotnost. "Bože sačuvaj, to je meni otrov, svima zamjeram tko puši", rekla je Marija. To sve više privlači mlade. "Počela sam pušiti prije dvije godine baš aktivno. Bilo je možda i potencijalno zbog društva", priznaje 18-godišnja Nika.
Društvo često ponese pa se mladi, na ovaj način, žele uklopiti. Ono što je trend među novim generacijama, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, su e-cigarete. Navode njihove štetnosti.
"Opasan je aerosol, opasno je ono što izdišu, a isto tako same tekućine mogu biti opasne. Vrlo često zbog loše kontrole tekućina, koje se ponekad proizvode u kućnoj uporabi", upozorila je Dijana Mayer za Dnevnik Nove TV.
Pušači u prosjeku umiru deset godina ranije nego nepušači. Imaju dva do četiri puta veću vjerojatnost dobiti moždani udar, a duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih žila, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Valentina Baus.
"Kada mi radimo procjene koliko je smrti pripisivo pušenju zbog određenih bolesti, prema studiji za Hrvatsku za kardiovaskularne bolesti, to je više od 4200 umrlih osoba zbog posljedica pušenja", istaknula je Verica Kralj iz HZJZ-a.
Pasivna izloženost duhanskom dimu također šteti. Pa tako ako i niste pušač, a izloženi ste duhanskom dimu imate do 30 posto povećan rizik od razvoja srčano-žilnih bolesti. Prosječna cijena kutije cigareta je četiri eura. Pušite li kutiju na dan, u godini dana potrošite oko 1500 eura. Nije zanemariv iznos, zar ne?
Psihijatar: Postoje različite intervencije
Kako duhanski dim utječe na tijelo? Sadrži više od sedam tisuća različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile.
Na krvnim žilama uzrokuje suženje krvnih žila, ubrzan protok krvi, povećan arterijski krvni tlak. Na dišnim organima pušenje uzrokuje pojačano stvaranje sluzi, opstruktivne bolesti pluća, kronični bronhitis.
Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja. Pušenje smanjuje prijenos kisika i zbog toga je opskrba organizma kisikom smanjena.
Ivan Ćelić, psihijatar u psihijatrijskoj bolnici Vrapče, za Dnevnik Nove TV rekao je da neće svaka osoba postati ovisna. "Nikotin je psihoaktivna tvar koja ima adiktivni učinak", pojasnio je Ćelić u razgovoru s reporterkom Baus.
Zašto postajemo tako ovisni? "Da bismo nešto proglasili ovisnostima - potrebna je redovita uporaba u trajanju od 12 mjeseci. Sve kao i kod najteže ovisnosti - ovisnosti o heroinu, možemo vidjeti i u ovisnosti o duhanu", upozorio je Ćelić te naveo neke metode kojima ljudi prestaju pušiti.
Postoje farmakološke i nefarmakološke intervencije. "Postoje antidepresivi za koje je dokazana učinkovitost, ali postoje i psihosocijalne intervencije. Tu su vrlo bitne grupne psihoterapijske potpore. U Hrvatskoj imamo škole nepušenja. Volio bih da su bolje rasprostranjene, ne samo u Zagrebu i Splitu", istaknuo je.
Dodao je da je usvojena nova Nacionalna strategija područja djelovanja ovisnosti do 2030. godine, koja prvi put obuhvaća sve ovisnosti.
"Nadam se da će naši zavodi za javno zdravstvo i službe za mentalno zdravlje imati više škola nepušenja da pomognemo ljudima da se odviknu od toga zla. U 12 koraka europskog kodeksa borbe protiv raka prvi korak je - nemojte pušiti, a drugi da se ne dopusti pušenje u obiteljskom domu. To dovoljno govori o značaju štetnosti pušenja", zaključio je Ćelić.
Više o štetnostima pušenja pogledajte u priloženom videu.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.