Samo u Hrvatskoj

Kakav apsurd! Detalj zbog kojeg nam IT stručnjaci bježe van iz zemlje

Softverska industrija u Hrvatskoj najbrže raste. Izvoz raste u dvoznamenkastim brojkama, a tvrtke ne mogu naći ljudi koliko mogu zaposliti. A umjesto da im pomogne, država ih zakine. Nema ozbiljnih poticaja za razvoj novih proizvoda u onim područjima gdje su globalno najkonkurentniji.

Poticaja i europskih milijuna ima, ali do dijela tog kolača domaći ICT sektor ne može s većinom svojih projekata. Tako ni ova tvrtka koja se bavi razvojem mobilnih igara.

"Mi se žalimo da nam ljudi odlaze van i najveći je apsurd iz svega toga da će ljudi koji odlaze van otići raditi u neke firme, koje će pak dobivati iste te poticaje koje je Hrvatska propustila uzeti za IT sektor", ističe Alan Sumina, suosnivač tvrtke Nanobit

Sve zato što država taj sektor nije uvrstila u prioritetna područja u Strategiji pametne specijalizacije - dokumentu koji je preduvjet za povlačenje novca iz EU fondova za istraživanje i razvoj.

"Mi imamo na raspolaganju 200-300 milijuna eura do 2020. godine iz EU fondova za istraživačko - razvojne projekte. Nažalost, oko 80 % projekata u IT sektoru ne može aplicirati na ta sredstva jer se ne uklapaju u strategiju pametne specijalizacije", pojašnjava apsurd predsjednica Udruge izvoznika softvera Tajana Baračnić.

Stoga traže hitnu izmjenu Strategije. "Zato što je IT već dokazao da je inovacijski najpotentniji sektor. Ali ne samo to, nego je dokazao da to zna i prodati i to globalno", ističe Baračnić.

"Te tvrtke vrlo često isplaćuju plaće koje su daleko veće od prosjeka hrvatskih plaća. Dakle, dodatna vrijednost za hrvatsko gospodarstvo ulaganjem u IT tvrtke je, ja bih se usudio reći, ipak veća nego u neke mnoge druge tvrtke", slaže se i Alan Sumina.

Ministrica gospodarstva Martina Dalić priznaje da je izmjena potrebna, ali kaže - velik je posao uvjeriti Europsku komisiju. "Da postoji dovoljna količina inovacija i patenata u području IT-a, digitalne ekonomije, digitalnog društva... Što osobno vjerujem da je moguće i u ministarstvo će uložiti napor da to dokaže Europskoj komisiji", kazala je ministrica.

No, vrijeme teče, a projekti stoje. ICT sektor u 2015. godini generirao je 31 milijardu kuna prihoda. "ICT sektor raste godišnje 7-8 posto u prihodima, što je 2 do 3 puta više od stope rasta BDP-a. Prirodno bi bilo da država prioritizira područja koja koja mogu poboljšati rast BDP-a", slaže se i predsjednik ICT Udruge HUP-a Boris Drilo.

Dovoljno je reći da je taj sektor svim zemljama EU u prioritetnoj skupini, osim Hrvatskoj i Cipru.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr