U ovoj će se godini u Hrvatskoj izdati 1837 radnih dozvola. Od toga će se 800 već izdanih samo produljiti, dok će ih se najviše 1037 izdati za novozaposlene strance u našoj zemlji, piše Vjesnik.
Mahom je riječ o sezonskim zanimanjima u građevini i brodogradnji te nešto u turizmu i ugostiteljstvu. Istodobno, najveća potreba za strancima s građevinarskim zanimanjima je u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hrvatska u evidenciji HZZ-a ima gotovo 1900 nezaposlenih zidara i gotovo 400 tesara. U Zavodu je pak evidentirano i više od 7000 kuhara, a istodobno uvozimo 60 kuhara nacionalnih kuhinja. Slično je i s turističkim animatorima kojih je evidentirano 216.
Očito je da su se u ovom slučaju mnogi hoteli i ugledni restorani radije odlučili na uvoz, procjenjujući da je ta radna snaga kvalitetnija od domaće.
Vjerojatno je sličan "problem" i kad je riječ o dramskim umjetnicima. Hrvatskoj, naime, treba 17 orkestralnih, 18 baletnih, sedam opernih i tri dramska umjetnika.
Domaća brodogradnja već je godinama prisiljena uvoziti radnike specifičnih zanimanja, pa čak iz školskih klupa odmah kupe brodomontere, elektrozavarivače i brodocjevare. Ipak, nužno je uvesti još 110 osoba iako ih je na Zavodu gotovo 300 nezaposlenih.
Najviše radnika iz BiH
Prema podacima MUP-a, u Hrvatsku najviše radnika dolazi iz BiH, Austrije i Kine. Slijede državljani Njemačke, Italije, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Francuske, Mađarske, Češke, Bugarske, Rumunjske, SAD-a, Velike Britanije, Rusije i Ukrajine.