Hrvatska treba snažnije štititi autohtone prehrambene proizvode

Slika nije dostupna
Hrvatski sabor danas je sjednicu nastavio prošloga tjedna započetom raspravom o prijedlogu zakona o oznakama izvornosti, zemljopisnog porijekla i tradicionalnog ugleda prehrambenih proizvoda, koji se usklađuje s propisima EU.

Predloženim Zakonom uređuje se oblik prava intelektualnog vlasništva kod oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Zastupnici su u raspravi podržali donošenje zakona, ali i istaknuli kako u Hrvatskoj, zbog njezinih klimatskih i zemljopisnih raznolikosti te bogate kulturne i povijesne baštine, područje zaštite prehrambenih proizvoda nije dovoljno iskorišteno.

Dragan Kovačević (HDZ) kazao je da Hrvatska, koja je u procesu pristupa euroatlantskim integracijama, treba jače poticati proizvodnju i zaštitu svojih tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, i tako snažnije štititi svoj nacionalni identitet te kulturnu i povijesnu baštinu.

I Nevenka Marinović (HDZ) istaknula je da je poljoprivredna proizvodnja ima strateški značaj, kroz jačanje konkurentnosti hrvatske proizvodnje, smanjenja uvoza i jačanja izvoza prehrambenih proizvoda.

Naglasila je da svi hrvatski krajevi imaju proizvode s jedinstvenom, tradicionalnom recepturom, te da ih je potrebno što više zaštititi i registrirati i na taj način dio hrvatske nacionalne baštine "ponosno unijeti u baštinu EU". Napomenula je da je Hrvatska do sada zaštitila sedam proizvoda (slavonski kulen i šljivovica, paški sir i baškotin, drniški i istarski pršut, djevičansko maslinovo ulje).

Dragan Lukić (HDZ) istaknuo je kako na međunarodnom tržištu vlada velika konkurencija za plasman poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, da su sve više na cijenu autohtoni proizvodi, te da je upravo u tome šansa Hrvatske.

Pozvao je Ministarstvo poljoprivrede da još snažnije potiče, pomaže i educira domaće proizvođače tradicionalnih prehrambenih proizvoda.

Na isto je pozvao i Boro Grubišić (HDSSB), kako bi se snažnije potaknulo potencijalne ulagače u proizvodnju hrvatskih autohtonih proizvoda te ukinule sve administrativne prepreke.

Naglasio je kako je hrana danas, uz naftu, glavni svjetski proizvod, te da Slavonija i cijela Hrvatska upravo u tome vide svoju šansu.

Povezane teme