Hrvatska danas slavi Dan državnosti, u spomen na 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991.
"S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta", istaknuo je tom prigodom prvi predsjednik Franjo Tuđman, čiji je govor putem radija i televizije pratilo više milijuna građana.
Brijunska deklaracija
Istoga dana svoju suverenost i samostalnost proglasila je i Slovenija.
Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991.
Po isteku moratorija, Hrvatska je 8. listopada 1991. raskinula je državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država, no već u prvim danima samostalnosti suočava se s oružanom pobunom srpskih ekstremista i agresijom JNA u kojoj je okupirano više od četvrtine hrvatskog državnog teritorija.
Hrvatski narod ustao je u obranu Domovine i, trpeći teška razaranja i uz brojne ljudske žrtve, dočekao međunarodno priznanje 15. siječnja 1992.
Vojno-redarstvenim akcijama "Bljesak" i "Oluja" 1995. je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u zapadnoj Slavoniji, na Banovini i Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998.
Slijedila je obnova zemlje i proces njezina ulaska u euroatlantske integracije. Hrvatska je od 1. travnja 2009. punopravna članica NATO-saveza, a od 1. srpnja 2013. i Europske unije.
Državni vrh na svečanoj sjednici Sabora
Dan državnosti Hrvatski sabor je proslavio svečanom sjednicom na kojoj su se uzvanicima obratili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Željko Reiner i tehnički premijer Tihomir Orešković. Iako se sabornica činila puna zbog brojnih uzvanika, velik broj zastupnika nije prisustvovao sjednici.
"Do nezavisnosti smo se probijali kroz povijest. Ratovi, siromaštvo i razne nevolje tjerali su nas u svijet, ali održala nas je vjera da će zora slobode ipak doći. Imali smo odlučno državno vodstvo, na čelu s Franjom Tuđmanom, koji je postigao narodno jedinstvo. To jedinstvo narod je iskazao i na referendumu 1991. godine. Pobijedili smo ljubavlju, a ne mržnjom.
"Želim izraziti zahvalnost svima koji su dali doprinos i podnijeli žrtve za samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku. Put naše međunarodne afirmacije bio je izrazito težak, no budućnost ima onaj koji vjeruje u nju", kazala je između ostalog predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je prethodno također saslušala poruku Tihomira Oreškovića.
'Moramo biti složni kao što smo bili 1991.'
"Hrvatska je jako puno postigla. Postali smo stabilna demokratska država, članica NATO-a i EU. Svijet je prepoznao ljepotu Hrvatske. Svi se ovdje osjećaju dobro i ponovno dolaze. Postigli smo velike uspjehe i uključili se u svjetske tokove na ekonomskom planu, području znanosti i sporta. Naši sportaši naši su najbolji veleposlanici. Puno smo postigli u 25 godina, ali puno možemo napraviti.
Hrvatska ima ogroman potencijal. Imamo svoju državu, ali moramo uložiti napor u izgradnju njezinih institucija. Nećemo se uvijek složiti oko svih ciljeva, ali kao narod moramo biti složni oko temeljnih stvari. Kao što smo '91. bili jedinstveni, danas moramo biti složni oko toga da svojim građanima stvorimo bolji život", izjavio je Orešković.
Svečanoj sjednici prethodilo je polaganje zajedničkog vijenca na Oltaru domovine na Medvedgradu, na grobu Ante Starčevića u Šestinama, zatim na gradskom groblju Mirogoj, kod spomenika „Glas hrvatske žrtve-Zid boli“, pred Središnjim križem u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, te na grobovima Franje Tuđmana i Stjepana Radića.
Misu za domovinu u crkvi Sv. Marka služio je kardinal Josip Bozanić, a na Markovu trgu održana je i smotra povijesnih postrojbi Hrvatske.
Domovina će biti onakva kakvim smo mi
"Domovina će biti onakva kakvi smo mi, a treba je nastaviti graditi, ni po čijoj mjeri osobnoga interesa, nego samo po mjeri zajedničkoga dobra svih ljudi koji u njoj žive. Zahvala Bogu za hrvatsku državnost i čestitka svima na njezinu jubileju neka se slije u molitvu Bogu da u Hrvatskoj bude mjesta za sve ljude i opcije koje joj žele dobro.
Da nestane podjela, da poraste odgovornost na svim razinama, da ne pokleknemo pred interesima velikih i napose da ponovo otkrijemo ljubav koja spaja ovaj narod i sve stanovnike ove zemlje", rekao je Bozanić.
Kadrinal je upozorio kako hrvatsko društvo opterećuje neprestano vraćanje na teme prošlosti. Ocijenio je kako se time ne treba baviti politika, nego znanstvene institucije.
"Oni koji ne dopuštaju da o tim događajima govore činjenice, dokumenti i znanstvena istina unose stare podjele u hrvatsko društvo i zarobljenici su sljepila koje suvremenu Hrvatsku ne otvara budućnosti", ocijenio je.
U Uredu predsjednice Republike Hrvatske tradicionalno će se održati svečani prijem, a u vojarni "Petar Zrinski" svečana promocija polaznika vojnih škola Hrvatskoga vojnog učilišta ''Dr. Franjo Tuđman''.