Višegodišnja kriza drastično je utjecala na potrošačke navike hrvatskih građana. Pokazuje to istraživanje o globalnoj trgovini koje su proveli analitičari konzultantske kuće PVC. Kupci su danas maksimalno praktični, kupuju planski, prate akcije, a petini kupaca jedini je cilj pronaći što jeftiniji proizvod.
Velike vikend kupnje hrvatski je kupac zamijenio s više manjih. Lojalnost prema jednom tragovačkom lancu sve je manja. Novi trend je kupnja u više trgovina, 2 do 3 puta na tjedan i to prilikom povratka s posla, poslije 17 sati.
'Budući da imam troje djece, kupim kad moram. Pa, svaku kunu moramo paziti sad. Natjerala me je situacija financijska', ispričala je Melita iz Zagreba.
'Teško je planirati kad se nema novaca, razumijete, ne. Kad platite režije, onda vam vrlo malo ostane. Znači, osnovne namirnice, to je najbitnije', rekao je Željko iz Zagreba.
Hrvati među tri najsiromašnija naroda u EU
Procjenjuje se da je barem petini kupaca jedini cilj kupiti što jeftiniji proizvod.
'Nije im bitno da kupe toliko kvalitetan proizvod koliko im je bitno da kupe jeftiniji proizvod zato što nam je standard života na vrlo niskim granama i to je činjenica', rekla je Dijana Kladar, pravna savjetnica u Udruzi Potrošač.
Bilježi se veća prodaja trgovačkih robnih marki, a za kupnju skupljih proizvoda - čekaju su akcije.
'Pokazalo se doduše da ne mora stavarno biti sve što je skupo i kvalitetno, ali ja opet mislim da je ono što platiš - da ipak ima nešto u tome', dodaje Melita.
A država od planirane i razumne kupnje ima najmanje koristi.
'To za potrošača kao potrošača je dobro. No, međutim za cjelokupno gospodarstvo to je upitno koliko je to dobro, jer se smanjuje potrošnja', dodaje Kladar.
Ono što je dodatno specifično Hrvati su nepovjerljivi prema kupnji putem interneta.
'Baš i ne prakticiram, ali evo možda bi se i na taj način moglo uštedjeti. Svaki dan kupujem. Kad stignem, kad mi treba nešto, odem i kupim si to', rekao je Nikola iz Zagreba.
Ovako nas tjeraju da trošimo sve više
Takav si luksuz, nažalost, mogu priuštiti - rijetki. Hrvati, ne kupuju putem interneta, što je uobičajeno na razvijenim tržištima. To je jedna od razlika. Međutim, kod nas je opravdan strah kupaca i nepovjerenje, budući da su se događale prevare. Ali, u ovome trenutku, glavna razlika, ali i surova realnost je što najveći broj hrvatskih građana kupuje samo ono najpotrebnije i nema novca ni za što drugo.
A i ovih je dana agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu - FAO, izvjestila da je hrana na globalnom tržištu zabilježila najveći pad cijena u posljednjih 7 godina. No, u Hrvatskoj nije došlo do pojeftinjenja, što zbog visokih marži, PDV, ali i malih plaća.
Za razliku od većine zemalja, hranu plaćamo skuplje. Gotovo sve, od mesa, voća, povrća, plaćamo puno skuplje nego u Njemačkoj. Nije baš utješno, ali samo kruh plaćamo dvostruko jeftinije nego u Njemačkoj. Stoga ne čudi novi trend potrošačkih navika kod nas. Ljudi jednostavno - nemaju izbora.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook