HCP ima sjedište u Stockholmu i Bruxellesu i od 2005. godine objavljuje Index korisnika zdravstvenih usluga u europskim zemljama, a ove godine prvi put su uključene dvije kandidatske zemlje, Hrvatska i Makedonija. Osim 27 zemalja članica EU-a obuhvaćene su još Švicarska i Norveška.
U šest kategorija prema 34 indikatora, Hrvatska je od tisuću mogućih bodova dobila 464 i zauzela 29. mjesto, ispred Makedonije i posljednje Latvije. Na čelu ljestvice nalazi se Nizozemska s 839 bodova, zatim slijede Austrija, Luksemburg i Švedska. Tih šest kategorija su prava i obaviještenost pacijenata, e-zdravlje, vrijeme čekanja na liječenje, ishodi, raspon i dostupnost medicinskih usluga.
U analizi se navodi da su Hrvatska i Makedonija prvi put uvrštene u EHCI i da je njihov rezultat možda podcijenjen zbog manjeg sudjelovanja u prikupljanju podataka koje pokreće EU. Tako primjerice nema podataka o vremenu čekanja pacijenata i dostupnosti lijekova.
'Hrvatska pokazuje dobre rezultate u kategoriji 'Prava i obaviještenost pacijenata', najvjerojatnije zbog dobre zakonodavne podloge u odnosu na poziciju pacijenata u sustavu zdravstvene skrbi. Poredak na ljestvici bio bi vjerojatno puno bolji kada bi statistike za vrijeme čekanja i za lijekove bile dostupne', kaže Arne Bjeornberg, direktor istraživanja EHCI-a.
U dokumentu se navodi da uvrštenje Hrvatske u EHCI 2008. ne bi bilo moguće bez pomoći Ane Stavljenić Rukavine, nekadašnje ministrice zdravstva.
Predsjednik HCP-a Johan Hjertqvist ističe da pred Hrvatskom 'stoji puno posla ako želi dostići standard zdravstvene skrbi Europske unije. Puno treba raditi na poboljšanju izravnog pristupa specijalistima i rezultatima, te treba osigurati dostupnost podataka koji se odnose na sustav zdravstvene skrbi'.