Indeks demokracije izračunavao se na temelju pet kategorija: izbornog procesa, tj. u kojoj su mjeri izbori u nekoj zemlji pošteni i slobodni, građanskih sloboda, funkcioniranja vlade, političke kulture i političkog sudjelovanja.
Od 28 zemalja koje uživaju "punu demokraciju", 17 ih je iz Europske unije. Najlošije među članicama EU-a stoji Slovenija, koja se nalazi na 27. mjestu zemalja u kojima vlada potpuna demokracija.
Velika Britanija i Francuska se tek nešto bolje, i nalaze se na 23. i 24. mjestu. Britaniji se zamjera da ima najniži postotak političkog sudjelovanja u razvijenom svijetu, a zamijećena je i "erozija" građanskih sloboda.
Skromni indeks demokracije Francuska je zaradila zbog nedostataka u funkcioniranju vlade, političkom sudjelovanju i
političkoj kulturi.
Hrvatska se nalazi u kategoriji zemalja u kojima vlada "manjkava demokracija". Na toj listi, na 34., 37., 41., i 46. mjestu, nalaze se i Italija, Mađarska, Slovačka i Poljska, članice EU. Bugarska i Rumunjska, koje se Uniji pridružuju 1. siječnja 2007., smjestile su se tik ispred Hrvatske, na 49. i 50. mjestu.
Nama susjedna Srbija nalazi se na 55. mjestu, Crna Gora na 58. a Makedonija na 68. mjestu. Bosna i Hercegovina nalazi se na 87. mjestu i svrstana je na listu "hibridnih režima".
Posljednja lista se odnosi na "autoritarne režime". Prva zemlja na tom popisu, i 113. na cjelovitoj listi, je Pakistan a posljednja je Sjeverna Koreja na 167. mjestu. Gotovo 40 posto svjetskog stanovništva živi u autoritarnim režimima.