Sve te zemlje među svojim stanovništvom broje tek sedam posto ateista, agnostika i nevjernika, a sa sličnim postocima slijede ih Argentina, Albanija, Sjedinjene Američke Države, Portugal i Mongolija, piše Slobodna Dalmacija.
Na vrhu liste država s najvećim postotkom ateista, nevjernika i agnostika našli su se Švedska i Vijetnam, a s nešto manjim brojem ateista u svojim redovima slijede ih Danska, Norveška, Japan, Češka Republika, Finska, Francuska.
Međutim, Hrvatska se prema daljnjem tumačenju dobivenih rezultata u ovom slučaju ne treba ponositi prvim mjestom među najreligioznijim zemljama jer, prema Philu Zuckermanu, upravo nacije niske razine individualne i socijalne sigurnosti imaju najniže razine organskog ateizma.
'Visoka razina organskog ateizma snažno je vezana s visokim razinama socijalnog zdravlja, kao što što su niska razina ubojstava, niska razina siromaštva, niska razina smrti novorođenčadi, niska razina nepismenosti, kao i s visokom razinom obrazovnih dostignuća, per capita prihodima i ravnopravnosti među spolovima. Većina nacija s visokom razinom individualne i socijalne sigurnosti ima najviše razine organskog ateizma, kao i obrnuto', stoji u zaključku istraživanja o ateizmu u svijetu.
Tijekom istraživanja profesor Phil Zuckerman i njegovi studenti s kalifornijskog sveučilišta "Pitzer" zamijetili su i kako su zemlje s najmanjim brojem ateista najčešće one koje najviše osuđuju homoseksualnost, u što se, također, s obzirom na incidente tijekom posljednjeg Gay Pridea u Zagrebu, uklapa i Hrvatska.
'Vjera u Boga može osigurati utjehu individualnom vjerniku, ali na razini društva učinci vjere neusporedivi su u odnosu na svjetovnija društva. Ako tražite civiliziranije, pravednije, sigurnije, humanije i zdravije društvo, puno je vjerojatnije da ćete ga naći među manje religioznim nacijama, što je potpuno suprotno propovjedanjima religioznih', zaključak je na kraju američkog istraživanja, za Hrvatsku nimalo optimističan.