Transparency International predstavio je danas novu ljestvicu Indeksa percepcije korupcije prema kojoj je Hrvatska jedna od pet najkorumpiranijih zemlja u Europskoj uniji te 61. od ukupno 175 zemalja na svijetu.
Osim RH, u EU su gore samo Grčka, Bugarska, Italija i Rumunjska. Ako se promatra prostor bivše Jugoslavije, od Hrvatske je bolja samo Slovenija dok su Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina te Srbija korumpiranije.
Prema Indeksu percepcije korupcije, najutjecajnijem pokazatelju korupcije u svijetu, najmanje korumpirane zemlje u 2014. godini su Danska s 92 boda i Novi Zeland s 91 bodom, a najkorumpiranije su Sjeverna Koreja i Somalija sa samo 8 bodova.
Hrvatski je indeks ove godine 48 što je isto kao i prošle godine. Od 175 zemalja Hrvatska se nalazi na 61. mjestu. To je za 4 mjesta lošije nego prošle godine.
'Indeks percepcije korupcije 2014. pokazuje da se pomaci u borbi protiv korupcije ne vide, što znači da borba protiv korupcije još uvijek nije dovoljno jaka, iako smo svjedoci određenih nastojanja u tom pravcu. Ovaj pokazatelj bi morao biti upozorenje svakom pojedincu, a pogotovo onima koji obnašaju vlast, jer nam je obećano društvo bez korupcije', istaknula je Davorka Budimir, predsjednica udruge Transparency International Hrvatska.
Hrvatska pala na ljestvici konkurentnosti: Od nas bolji Bugarska, Rumunjska, Makedonija...
Prema IPK-u najveći je pomak od zemlja u regiji imala Albanija. Ona je napredovala za 2 boda. Slovenija i Makedonija su napredovale za 1 bod. S druge pak strane rast korupcije se bilježi u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Na ljestvici od 175 zemalja zemlje iz regije zauzimaju sljedeća mjesta: 39. mjesto Slovenija (58 bodova), 61. mjesto Hrvatska (48 bodova), 64. mjesto Makedonija (45 bodova) 76. mjesto Crna Gora (42 boda), 78. mjesto Srbija (41 bod), 80. mjesto Bosna i Hercegovina (39 boda), a na 110. mjestu se nalaze Kosovo (33 boda) i Albanija (33 bod).
Indeks percepcije korupcije određene zemlje ukazuje na to kolika je razina percepcije korupcije u javnom sektoru na bodovnoj ljestvici od 0 do 100. Pritom 0 predstavlja zemlju koja se percipira kao visoko korumpirana, a ona ocjenjena sa 100 kao zemlja očišćena od korupcije. Korupcija podrazumijeva nezakonite aktivnosti koje se namjerno prikrivaju, a izlaze na svjetlo dana kroz skandale, istrage i suđenja.
'Hrvati preskupo plaćaju borbu protiv korupcije! Posebno skrećemo pozornost da se u javnosti ne smije stvoriti dojam da se razotkrivanje korupcijskih afera koristi za dnevnopolitička obračunavanja političkih aktera', kazala je Davorka Budimir.
Iako je Hrvatska od 2014. godine članica Europske unije, njezin je IPK ispod prosjeka Unije. Naime, u Europskoj je uniji prosječna vrijednost indeksa 66, a indeks Hrvatske, podsjetimo, 48 bodova. Istodobno Hrvatska je iznad svjetskog prosjeka koji iznosi 43 boda.
'Borba protiv korupcije počiva na prevenciji na svim razinama društva. Potrebno je poticati i ukazivati na pozitivne vrijednosti, na povjerenje, a pogotovo na poštenje. To je osnovni preduvjet da koruptivno ponašanje izazove opću osudu cijelog društva, a ne samo hrabrih pojedinaca. Društvo bez korupcije i koruptivnog ponašanja preduvjet je ne samo za privlačenje stranih investicija, već i za razvoj hrvatskog gospodarstva i poduzetništva', istaknula je Davorka Budimir.
Indeks percepcije korupcije ukazuje na to da se mnoge zemlje i danas suočavaju s prijetnjom korupcije na svim razinama vlasti. Zemlje koje su najviše rangirane, pokazuju da transparentnost sustava potiče društvenu odgovornost i smanjuje korupciju. U jače korumpiranim zemljama jedan od najvećih izazova predstavlja korupcija u javnom sektoru, posebno u područjima kao što su političke stranke, policija i pravosuđe. Korupcija se može smanjiti slobodnim pristupom informacijama te jasnim definiranjem pravila ponašanja svih koji obnašaju javne dužnosti. S druge pak strane nedostatak odgovornosti u javnom sektoru s neučinkovitom javnom upravom pogoduje korupciji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook