U nekim je zemljama skuplja od goriva, a Hrvatska ima najveću zalihu u Europskoj uniji. Stanovnici metropole pak doslovno hodaju po njoj

Voda, blago 21. stoljeća, danas obilježava svoj dan. U Lici se zato čistilo ono najvrjednije - izvor.

"Višak površinskih voda mora otjecati u ponore. Ako ih na neki način onečistimo, imat ćemo onečišćene podzemne vode. Ako zatvorimo ulaze, nećemo moći prihranjivati podzemne vode", objašnjava Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.

A bez vode nema života. Ona je stanište za milijune živih vrsta. Voda prekriva više od 71 % površine planeta Zemlje, od toga čak 96,5 % su mora i oceani. 3,5 % čini slatka voda - jezera, rijeka, podzemnih voda i leda. Tek oko 1 % slatke vode na Zemlji je raspoloživo izravno za potrebe čovječanstva.

"Mi u RH pijemo dobru vodu, ali se isto tako moramo pripremiti na izazove koji stoje pred nama vezane za klimatske promjene, koje mogu dovesti do, s jedne strane, nestašica odnosno dugih sušnih razdoblja, a s druge strane do poplava", upozorava Magdalena Ujević Bošnjak, HZJZ.

Dvije milijarde ljudi nema siguran pristup izvorima

Vodu zagađuju i pesticidi, umjetna gnojiva, plastika. No, za količinu vode ne moramo brinuti. Hrvatska ima najviše zaliha pitke vode po stanovniku u Europskoj uniji. Po vodnom bogatstvu smo u prvih pet zemalja Europe i među 40-ak na svijetu.

"Podzemne vode su jako bitne za ukupno vodno gospodarstvo RH jer se 90 % javne vodoopskrbe opskrbljuje iz podzemnih voda", kaže Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva.

A u Hrvatskoj 6 % građana nema mogućnost priključka na javnu vodoopskrbu. U svijetu pak više od dvije milijarde ljudi nema siguran pristup izvorima vode.

"I čovjek koji pije vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava ili iz boce pit će jednaku kvalitetu vode u smislu svog zdravlja. Svi koji su radili istraživanja zapravo nemaju nekakvih saznanja da bi bilo kakva migracija iz plastike bila relevantna za ljudsko zdravlje, ali da je ima - ima je", navodi Marin Matušić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.

Osim što vodu konzumiramo i koristimo, ona čini oko 70 % tjelesne mase čovjeka. Ima je u našim stanicama, dio je krvi, sline i suza, ističe novinarka Dnevnika Nove TV Katarina Jusić.

Voda kao pogonsko gorivo

A dio vode može biti i pogonsko gorivo. Reporterka Sanja Vištica u Dnevnik Nove TV javila se s mjesta koje ne strepi od računa za grijanje. Ne brine ih ni poskupljenje plina ni struje. Oni koriste - vruću vodu. Riječ je o bazenima zagrebačke Mladosti.

"Mnogi koji se dođu ovdje kupati nisu ni znali da ove bazene, svlačionicu, atletsku tribinu, itd. griju upravo geotermalne vode. Otkud im? E, pa Zagreb se rasprostire iznad geotermalnog ležišta. Dakle, doslovno hodamo po izvoru energije.

Uštede su ovdje bile značajne, kažu nam. Jer je cijena geotermalne vode bila u prosjeku 50 % jeftinija od drugih energenata. To je tako bilo do 2018., no od 2019. cijene su značajno rasle i dosegle razinu toplane. U svakom slučaju, barem im ova sadašnja poskupljenja ne zadaju glavobolje.

Dodajmo za kraj da se na isti način grije i Kineziološki fakultet u Zagrebu, i to već šest godina. Kažu mi danas da uštede čak 20 % na godišnjoj razini. Iako Hrvatska ima velik potencijal, prije svega Panonski bazen, daleko smo još od šire primjene", zaključuje Vištica. 
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr