Na dan 17. listopada obilježava se Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Hrvatska je po stopi rizika od siromaštva, prema posljednjim podacima, a u usporedbi sa zemljama Europske unije na visokom petom mjestu s 20,5 pet posto. Lošiji po stopi siromaštva od nas su Grčka, Rumunjska, Španjolska i Bugarska.
Iz godine u godinu ekonomska situacija u zemlji sve je teža, a i građani sve teže spajaju kraj s krajem. Još je više poražavajuće da konkretno svaki peti građanin u Hrvatskoj živi u neimaštini. Od 2009. godine siromaštvo je stalno u porastu. Pet godina za redom, dakle, imamo sve više i više građana koji ne mogu podmiriti svoje obveze.
Čak 313 tisuća građana je u blokadi s više od 28 milijardi kuna duga. Do sada se siromaštvo vezivalo uz ljude koji su ostajali bez posla, a sada tu skupinu čine i zaposleni građani koji jednostavno s malom plaćom ne uspijevaju podmiriti obveze svojih obitelji, ali i sve veći broj građana koji rade, ali ne primaju plaću. Blokirani računi i ovrhe dovode do teških situacija. Trenutačno najugroženiju skupinu čine umirovljenici. Kako i ne bi kada većina s tisuću ili nešto više kuna jednostavno ne može si priuštiti dostojanstven život.
Prema podacima iz 2012. stopa rizika od siromaštva je 20, 5 posto. U riziku od siromaštva je svaka treća osoba, njih 32 posto. Dugotrajna ekonomska kriza ostavlja sve više traga na građanima, upozorava pučka pravobraniteljica. Za njih će trebati izdvajati više novca.
'Da vam kažem iskreno, ja nemam jednu jedinu rolu WC papira kod kuće'
'Iznosi socijalnih transfera koje dobivaju građani stvarno nisu dovoljno visoki da mogu podmirit najosnovnije životne potrebe', kaže Lora Vidović, pravobraniteljica.
Sve je veći broj blokiranih građana i ovrha na računima - kao i poslodavaca koji ne isplaćuju plaće. Među onima koji jedva podmiruju svoje mjesečne troškove su radnici Luke Ploče Gradnja kojima duguju posljednje tri plaće.
A jedan od najsiromašnijih gradova u Hrvatskoj je Vukovar. Svaki 20. stanovnik korisnik je socijalne samoposluge.
Hrvatska je ove godine usvojila strategiju za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti koja je usklađena sa strategijom Europske unije do 2020. godine, a kojom su definirane najranjivije skupine društva. Paralelno s tim na snagu je stupio i novi Zakon o socijalnoj skrbi kojem je cilj usmjeriti novčane naknade za socijalno ugrožene građane.
Njime država jamči da će svakoj osobi i kućanstvu s nedostatnim prihodima isplaćivati minimalnu zajamčenu naknadu sukladno raspoloživim iznosima. U kolovozu ove godine takvu zajamčenu naknadu primilo je gotovo 106 tisuća građana.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook