'Nadamo se da Hrvatska neće biti žrtva toga, sada se čini da će biti obrnuto. To može pomoći u ubrzavanju ratifikacije ugovora o pristupanju Europskoj uniji', rekao je na konferenciji za novinare češki premijer Mirek Topolanek, koji od 1. siječnja sljedeće godine preuzima predsjedanje Europskim vijećem.
Topolanek je dodao da neki su neki čelnici imali rezerve prema toj odluci, poput nizozemskog premijera Jana-Petera Balkenendea, koji ne želi da to stvori pritisak na EU-u da što prije završi pregovore s Hrvatskom.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je nakon završetka summita da će pravno obvezujuća jamstva, čiji je cilj odagnati strahove Iraca oko nekih pitanja iz Lisabonskog ugovora, zbog kojih su odbacili taj dokument na referendumu ove godine, biti ugrađena u Pristupni sporazum s Hrvatskom, 2010. ili 2011.
'Kako bismo političkim obvezama 26 zemalja članica prema Irskoj dali pravno obvezujući karakter, odlučili smo da ćemo kod idućeg proširenja 2010. ili 2011. godine, a to će vjerojatno biti Hrvatska, u pristupni ugovor koji treba biti ratificifran u svih 27 članica, dodati protokol koji sadrži jamstva koja Irci traže', rekao je Sarkozy.
EU će u tom protokolu jamčiti Irskoj da Lisabonski ugovor neće utjecati na vojnu neutralnost zemlje, na odredbe oko abortusa, poreznu autonomiju i broj povjerenika Europske komisije.
Premijer Topolanek je rekao da je namjera češkog predsjedništva u prvoj polovici sljedeće godine osnovati radnu skupinu za izradu nacrta pristupnog ugovora s Hrvatskom. To je u svojoj strategiji proširenja predložila Europska komisija.
Topolanek se osvrnuo i na bilateralni spor Slovenije i Hrvatske, kazavši da se pitanje granice treba riješiti bilataralno, arbitražom ili pred međunarodnim sudom. On je o tome razgovarao i sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom. Topolanek je rekao da francuski prijedlog o razmjeni pisama ima izgleda za uspjeh.
Isto stajalište iznio je i češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg. 'Dvije države moraju pronaći zajednički jezik. Hrvatska ima pravo postati članicom EU-a, a Slovenija ima pravo braniti svoja stajališta ili interese, ali definitivno to nije pitanje o kojem treba raspravljati na razini Europske unije, već isključivo bilateralno', rekao je Schwarzenberg.