- Pravosudni sustav pati od velikog broja zaostalih predmeta, premda je broj predmeta koji čekaju suđenje nešto smanjen, navodi se u dijelu izvješća o Hrvatskoj na 19 stranica. Citiraju se podaci Ministarstva pravosuđa RH iz 2007., prema kojima je na sudovima 1.014.646 neriješenih predmeta, te ističe kako "javnost smatra pravosuđe jednim od glavnih izvora korupcije u zemlji".
Kao posebni problemi navode se zastrašivanje svjedoka na domaćim suđenjima za ratne zločine, te nastavak prakse suđenja za ratne zločine u odsutnosti.
Upozorava se i na praksu Državnog sudbenog vijeća da, ili odbija kandidate ili mjesto ostavlja praznim, kako ne bi imenovalo Srbe za suce, uz podatak da su od 1.930 sudaca u Hrvatskoj 42 Srbi ili 2,2 posto, te još 1,8 posto druge manjine.
U izvješću se ocjenjuje da hrvatski zatvori ne zadovoljavaju međunarodne standarde, te da su pretrpani i s lošim higijenskim uvjetima.
Kod pitanja povrata imovine, ističe se da je hrvatska vlada tijekom 2007. radila na dovršetku programa povratka nezakonito zauzetih kuća vlasnicima, te da je OESS ustanovio da je krajem godine ostalo još 17 takvih kuća za vraćanje i oko 100 poljoprivrednih zemljišta.
Upozorava se na sporo rješavanje više od 12.000 zahtjeva Srba nositelja stanarskog prava.
Ističu se problemi kod povrata imovine svim većim vjerskim skupinama, osim Islamske zajednice, posebno izostanak povrata imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Židovskoj zajednici u Hrvatskoj.
Kada je riječ o medijskim slobodama, ocjenjuje se da mediji ostaju pod utjecajem vlasti, posebno da su lokalni mediji ranjivi na politički pritisak jer ih je 70 posto u vlasništvo lokalnih vlasti.
Navodi se da su nacionalna televizija i radio u vlasništvu i pod upravom vlade, te ističe kako su Hrvatskoj novinarsko društvo (HND) i neovisni novinari oštro kritizirali imenovanje Hloverke Novak Srzić, novinarke koja je često kritizirana zbog otvorenog favoriziranja vladajućeg HDZ-a 90-ih, za glavnu urednicu HTV-a u rujnu 2007.
Kaže se također da su u Hrvatskoj dvije od tri nacionalne TV-mreže privatne, te da postoji široki spektar privatnih novina i magazina, koji se objavljuju bez vladina uplitanja.
Spominje se i slučaj uhićenja nezavisnog novinara Željka Peratovića, te prijetnje smrću koje je zbog svog pisanja primilo nekoliko hrvatskih novinara.
"Ustavna zaštita protiv diskriminacije primjenjuje se prema svim manjinama, ali se nastavlja otvorena diskriminacija i šikaniranje Srba i Roma", kaže se u izvješću State Departmenta.
Uz citiranje podatka Srpskog demokratskog foruma (SDF), navode se najozbiljniji etnički motivirani incidenti iz 2007., uključujući i srpanjski napad na srpske povratnike, oca i sina, u Gornjim Vrhovcima kod Pakraca. Prenosi se i pohvala SDF-a hrvatskoj policiji za brzo otkrivanje krivaca za vandaliziranje srpskih kuća u Ceranjima Donjim i Pristegu, u listopadu.
State Department ukazuje i na problem vandalskih napada na imovinu SPC-a i netrpeljivosti prema srpskim povratnicima, izdvajajući po tome zadarsko zaleđe.
U izvješću se također analizira nasilje prema ženama, uz podatke o broju silovanja, procesuiranju i kaznama, te ističe kako je prema podacima UNDP-a iz 2006. zabilježen trend porasta obiteljskog nasilja.
Kada je riječ o pravima i dobrobiti djece u Hrvatskoj, izdvajaju se teškoće sa školovanjem romske djece, najizraženije u Međimurskoj županiji, uz "segregaciju i lošiju kvalitetu obrazovanja romske djece". Istodobno se ukazuje i na napore ministarstva obrazovanja, poput programa stipendiranja, koji su utrostručili broj romske djece u osnovnim i srednjim školama.
Navode se i podaci o zlostavljaju djece, te o procesuiranju tih djela, koja su u 2006. rezultirala s 47 presuda optuženih, od kojih 29 za seksualno zlostavljanje.
Za diskriminaciju prema homoseksualcima kao primjer se daje napad na Gay Pride paradu u Zagrebu iz srpnja 2007., te "često prisutne uvrede, stereotipne šale i društvene predrasude".
U izvješću se analizira i borba protiv korupcije, uz ocjenu o jačanju kapaciteta USKOK-a, te se daje primjer otkrivanja korupcije Hrvatskog fonda za privatizaciju.
U poglavlju o trgovini ljudima, navodi se kako je Hrvatska i dalje tranzitna točka ali sve više i odredište za prostituiranje djevojka iz Srbije, Moldove i BiH.
State Department analizira i radne uvjete u Hrvatskoj, navodeći kako minimalna plaća od 2.100 kuna bruto ne može osigurati pristojan život radničkim obiteljima, te da je prosječna plaća iz kolovoza 2007. od 4,743 kune također ispod minimalnih troškova života za četveročlanu obitelj, koji su iznosili 5.774 kune.