Nakon Drugog svjetskog rata i uspostave socijalističkog gospodarstva Jugoslavija je ukinula privatno vlasništvo, a mnogo privatne imovine nacionalizirano je. Među njima su i golemi šumski posjedi u Gorskom kotaru dviju plemićkih obitelji, njemačkih Thurn-Taxisa i mađarskih Ghyczya. Ti posjedi njemačkih plemića potpali su i pod ratnu odštetu Njemačke Jugoslaviji.
Nastankom hrvatske države, uspostavom tržišnog gospodarstva, a osobito ulaskom u Europsku uniju počeli su vrijediti "sveti" zakoni privatnog vlasništva, pa su se pravnici dviju plemićkih obitelji angažirali da ostvare povrat svih tih šumskih posjeda, koji svojom veličinom, bez pretjerivanja, uključuju gotovo pola šuma u Gorskom kotaru, piše Novi list.
Kako stvari stoje, plemići će izgledno dobiti nazad sve šumske posjede, no njih šume ne zanimaju, nego misle od Hrvatske tražiti ogroman novac za njih. Ako država ne pristane na to, plemići ne mogu prema hrvatskim zakonima samostalno raspolagati svojim šumama, nego moraju angažirati ovlašteno poduzeće, a to su u Hrvatskoj za privatne šumoposjednike najčešće Hrvatske šume. I crkva, koja je dobila mnogo šumskih posjeda nazad, svoje šume povjerila je Hrvatskim šumama. Naravno, s jedne strane to jamči očuvanje šuma prema hrvatskim zakonima koje provode Hrvatske šume, no s druge strane znači i da će svi profiti od eksploatacije ići plemićima Thurn-Taxis i Ghyczy.