Pitanja o obiteljskim obvezama, broju djece, planiranju obitelji i sl. unaprijed eliminiraju priliku žene da dobije zaposlenje, rekla je jedna od autorica istraživanja Branka Galić.
S oglasima za zapošljavanje u kojima se spominje spolna pripadnost kao uvjet za dobivanje posla susrelo se 48,4 posto ispitanica, a s onima u kojima je dobna granica jedan od uvjeta za zapošljavanje čak 68,7 posto.
Gotovo 63 posto žena je prigodom razgovora s poslodavcem upitano o bračnom statusu i broju djece. To je pitanje češće postavljano ispitanicama iz Istre i Primorja, za razliku od onih u Lici, Pokuplju i Banovini, te Sjevernoj Hrvatskoj.
Zahtjevi poslodavca za rad nedjeljom i praznicima prisutniji su bili u Istri, Primorju i Dalmaciji, za razliku od Zagreba i Slavonije.
Istraživanje je također pokazalo kako su žene vrlo osviještene o svojem društvenom statusu, te svjesne da su u nepovoljnijem položaju od muškaraca po pitanju ravnopravnosti u javnoj sferi, na tržištu rada i u politici.
Predstojnicu Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helenu Štimac Radin rezultati nisu iznenadili već su potpuno očekivani.
Istraživanje je realizirano temeljem obveze provedbe "Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010.", čiji je cilj smanjivanje nezaposlenosti žena i uklanjanje svih oblika njihove diskriminacije na tržištu rada, rekla je Štimac Radin.
Na temelju rezultata, Vladin Ured će osnovati radnu skupinu za izradu Kodeksa za poslodavce koji bi trebao suzbiti diskriminaciju žena pri zapošljavanju.
"Identifikacija standarda diskriminacije žena pri zapošljavanju" prvo je znanstveno istraživanje u Hrvatskoj napravljeno na temu diskriminacije prilikom traženja zaposlenja, a provedeno je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Odsjekom za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.