Malo spontanosti dovelo je 27-godišnju Zagrepčanku Ivanu Krajinović ravno u Bundestag. Spontana je, priznaje sama, bila kada se početkom ove godine prijavila za međunarodnu stipendiju njemačkog parlamenta.
Više nego uspješno u Zagrebu je odradila razgovore s njemačkim parlamentarcima i 1. veljače bila je u avionu. Na razgovorima su se, naime, birali kandidati iz 35 zemalja, a među 116 najuspješnijih mladih ljudi iz cijelog svijeta našla se i Ivana i tako dobila priliku sudjelovati u programu koji za cilj ima obrazovati mlade ljude te stvoriti sponu između njihove matične zemlje i Njemačke.
Njemački parlament mlada novinarka opisuje kao jedno veliko umjetničko djelo. Kompleks je to od nekoliko zgrada povezanih mostovima i tunelima u kojem je na svakom koraku vidljiva simbolika njemačkog sistema kao što je transparentnost, stabilnost i povijesni značaj samog Berlina. Posljednjih godina Bundestag je postao velika atrakcija za posjetitelje. Više od 39 milijuna ljudi posjetilo ga je od transfera iz Bonna u Berlin. Krovna terasa i kupola Reichstaga otvorene su za javost i nude spektakularan pogled na berlinske znamenitosti.
'Bila sam iznenađena povratnom porukom da su me odabrali tako da sam se malo i uspaničila kako ću se snaći i kako će sve to skupa izgledati, a ujedno sam kasnije i samu sebe iznenadila jer privikavanje ipak nije bilo tako teško', prisjetila se Ivana trenutaka u kojima je saznala da će zagrebački posao zamijeniti berlinskim. A najbolji dokaz da se uspješno prilagodila njemačkom načinu rada je činjenica da, iako je stipendija gotova, ona ostaje raditi u parlamentu.
No, posao znanstvenog suradnika je došao tek nakon polugodišnjeg (uspješnog) dokazivanja ove magistre novinarstva.
ISKRENO O RADU U NJEMAČKOJ 'Ako čovjek misli doći tu raditi, psihički se mora pripremiti na to'
Internacionalna parlamentarna stipendija (IPS) koju je dobila u trajanju od pola godine ima svrhu stvaranja interkulturalnog okruženja i umrežavanja mladih ljudi koji radeći u parlamentu imaju priliku dobiti uvid u sistem funkcioniranja njemačke vlade. Uz rad u parlamentu omogućen je i studijski program doškolovanja, a to znači da su svi bili upisani na fakultet gdje su imali priliku slušati predavanja po vlastitom izboru.
'Program je atraktivan jer nudi široki raspon mogućnosti, ne samo političkog života nego i kulturnog. Biti u srži događanja i doživjeti kako se stvara i provodi politika', kaže Ivana.
Ona je kao i ostali stipendisti dodijeljena jednom od zastupnika u čijem je uredu djelovala tijekom programa, a tamo će i ostati.
Konkretno, njezin posao sastoji se od pisanja izvještaja za medije, odgovaranja na upite građana, klasičnih administrativnih poslova, istraživanja o određenim područjima ovisno o ovlasti zastupnika, pisanja izvještaja i to je samo dio. A kako izgleda jedan uobičajeni radni dan?
Počinje u 9 sati i završava u 18 - ponekad i kasnije, ovisno o količini posla.
'Ured u kojem radim zadužen je za promet i digitalnu infrastrukturu, a moj prosječni radni dan se sastoji od istraživanja aktualnosti vezanih za zadane teme. Iako sam na početku mislila kako to nije područje mog interesa s vremenom se ta slika promijenila. Zanimljiv dio posla je dolazak na sjednice, radne grupe, naročito kada je riječ o aktualnostima kao što je kriza u Grčkoj, NSA, TTIP…', priča Ivana.
U nekoliko mjeseci uvjerila se da su priče o radišnim Nijemcima istinite. Obzirom da je radila i u Hrvatskoj može napraviti usporedbu radnih navika u dvije zemlje.
Kao njemački parlament, Bundestag zauzima središnje mjesto u njemačkom političkom životu, te je vrhovni demokratski organ zemlje. Od 1999. godine sjedište mu je u berlinskom Reichstagu.Bundestag je savezni parlament Savezne Republike Njemačke. Zastupnike biraju građani na izborima, a trenutni saziv broji 631 zastupnika, 11 više nego u posljednjem izbornom razdoblju. Njaveća parlamentarna skupina je CDU/SDU sa 311 mjesta.
'Radi se! Ne bih htjela reći da se u Hrvatskoj malo radi, ali su naprosto radne navike drugačije. Uvjerila sam se da stereotipi o njemačkom radu ne postoje bez razloga. Cijeni se preciznost, sistematičnost i točnost. Definirana su pravila poslovanja i svi ih se pridržavaju. Možda upravo zato i jesu ugledni primjer ostalima', objašnjava Ivana i dodaje da i Nijemci odlaze na pauze, ali…
'Većinu pauze provedu gledajući na sat. Posao se nužno se nosi kući, ali se radi prekovremeno što je najčešće kompenzirano slobodnim danima', kaže.
A slobodni dani uvijek su zanimljivi. U Berlinu ih je, kaže Ivana, lako potrošiti jer radi se o gradu u kojem je vrlo lako dobro i kvalitetno iskoristiti vrijeme.
'Naporni tjedan nadoknadi se dinamičnim vikendom', govori Ivana.
Troškovi života u glavnom gradu su manji nego u ostalim njemačkim gradovima. No, manje su i plaće, a Ivana sa svojom može pokriti osnovne životne troškove. Primjerice obrok u menzi parlamenta košta pet eura, a cijene namirnica u trgovinama su, kaže 27-godišnjakinja, čak i nešto niže nego u Hrvatskoj.
Berlin je u svakom slučaju dobar grad za život i posao. Bolji od Zagreba?
'Dobro je raditi i u Berlinu i u Zagrebu, ako voliš to što radiš i dokle god te se ocjenjuje prema kvaliteti toga što radiš, a ne prema nekim prizemnim stvarima. Teško je isključivo odgovoriti na to pitanje, ali ono što mogu reci je da se u Njemačkoj jako cijeni rad i poštuju prava radnika. Najbolji primjer za to je definiranje minimalne plaće. Ovdje svatko može dobiti priliku, a na njemu je da ju iskoristi, ako pokazuje strast prema poslu to će biti prepoznato i honorirano', objasnila nam je Ivana.
Berlin je najveći i glavni grad Njemačke s više od tri milijuna stanovnika. A o kakvom gradu se radi najbolje govori opis na službenim stranicama. Neki ga zovu divljim ipunim izmenađenja, a drugi ga smatraju previše užurbanim i osornim. Berlin je intrigantan zbog svoje raznolikosti. Razlike su ekstremnije, sukobi opipljiviji i problemi veći nego negdje drugdje. Ipak, čak su i Berlinske kontradikcije dio njegove privlačnosti. Oni koji Berlin posjete često kažu da je zarazan i vraćaju se po još. Posjetiteljima i stanovnicima nudi neiscrpan niz mogućih aktivnosti
Ona je svoju priliku iskoristila.
'Mnogo se radi i često mi kroz glavu prođe misao: kako mogu toliko raditi. Kada je tjedan zasjedanja parlamenta, a najčešće je dva tjedna u mjesecu, tada se najviše radi. Možda je zanimljiv podatak kako se zastupnicima ukoliko ne dođu na zasjedanje parlamenta oduzima određeni iznos od mjesečne plaće te zasjedanja znaju trajati od jutarnjih do kasnih noćnih sati', objašnjava.
No, koliko god naporan posao bio, kada se stažiranje približilo kraju shvatila je da će se jako teško rastati od ljudi koje je upoznala. Ipak, to se neće dogoditi još neko vrijeme jer obzirom da je dobila posao ostaje u Berlinu i raduje se izazovima koji je čekaju. Zbog svega se i u njezinom slučaju nameće pitanje -planira li povratak u Hrvatsku.
'Ponudili su mi ugovor i potpisala sam ga. Ovo je jedno lijepo iskustvo, produktivno i motivirajuće, no voljela bih neka stečena znanja primijeniti i u svojoj domovini, a ne se samo diviti stranim zemljama kako uspješno funkcioniraju dok mi brojimo mlade nezaposlene ljude koji odlaze. Dokle god se to ne događa imam osjećaj da smo primorani ostati u inozemstvu gdje se rad cijeni i ono najbitnije gdje ste adekvatno plaćeni za to', zaključila je.
Želja za povratkom, očito je, postoji, a kada se za njega odluči i baci se u potragu za poslom u Hrvatskoj Bundestag u životopisu trebao bi joj biti veliki plus.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook