Vijeće Europe upozorilo je Hrvatsku na tri kritična područja vezana za zatvorski sustav. Prema analizi podataka o zatvorskim sustavima u 47 država članica Vijeća Europe, Hrvatska ima problema s bijegom iz zatvora, manjkom osoblja i pravosudne policije te postotkom zatvorenika koji su pritvoreni bez pravomoćne presude. U svim tim područjima, Hrvatska je pri vrhu.
Analizirano je 47 država, među kojima su i BiH, Srbija, Crna Gora, Rusija, Ukrajina i Moldavija. Osim problema s bijegom iz zatvora, boljka nam je i manjak osoblja te zatvor bez pravomoćne presude, piše Večernji list.
U Hrvatskoj je krajem prošle godine, u zatvorima bilo 3190 osoba. 3043 muškarca i 147 žena. Postotak zatvorenika u odnosu na cjelokupnu populaciju vrlo je nizak, u Hrvatskoj on iznosi 0,07 posto, dok je prosjek 47 država 0,12 posto.
No od svih koji se nalaze u zatvorima pravomoćno je osuđeno 59,5 posto, dok je prosjek članica Vijeća Europe 71,8 posto. Tome doprinose i zakonske odredbe da, ako je kazna zatvora pet ili više godina, osuđenik se automatski odvodi u zatvor gdje čeka pravomoćnost presude. Uz institut žalbe i brzinu pravosuđa, takvo se stanje odulji i godinama, piše list.
Hrvatska je navedena kao država u kojoj natprosječno bježe zatvorenici. Tijekom 2017. pobjeglo je 9 osoba. Izraženo u stopama, u Hrvatskoj na 10.000 zatvorenika bježe njih 23, dok je središnja vrijednost u 47 država Vijeća Europe stopa od 8,6 bjegunaca na 10.000 zatvorenika. Hrvatska je “iznad crte”, u društvu Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, ali i Švicarske i Njemačke.
Vijeće Europe upozorava kako su ove brojke posljedica malog broja pravosudnih policajaca i osoblja u zatvorima. U Hrvatskoj na jednog zatvorenika dolaze 1,2 čuvara, dok je prosjek ostalih država 3,9.
Vijeće ističe i kako brojka zatvorenika pada. Od 2008. do 2018. ona je pala gotovo 30 posto. Rasterećivanje zatvora rezultat je uvođenja rada za opće dobro, navode u izvješću.
Jedan od najpoznatijih zatvorenika koji je ćeliju zamijenio slobodom i radom za opće dobro bivši je HDZ-ov ministar Petar Čobanković. Dug je odrađivao u pučkoj kuhinji u Osijeku, gdje je i gulio krumpir.