O problemima nacionalnih manjina razgovaralo se danas na međunarodnom skupu u Golubiću kod Obrovca. Dok Marko Veselinović, povratnik, smišlja kako stvoriti preduvjete za povratak supruge i dvoje djece, povjesničari i političari u oronuloj seoskoj školi raspravljaju o boljitku nacionalnih manjina. 'Mi danas, moram reći, participiramo od lokalnog nivoa do državne vlasti u Republici Hrvatskoj. Znači ako gledamo od vrha, od predsjednika vlade, tri saborska zastupnika, imamo 211 vijećnika u županijama, gradovima i općinama', rekao je Vojislav Stanimirović, predsjednik SDSS-a.
No, za razliku od njih, vojvođanskim Hrvatima znatno je teže doći do političkih funkcija. 'Postojeće republičko izborno zakonodavstvo za manjinske stranke predviđa tek sniženje izbornog cenzusa, što u praksi odgovara jedino pripadnicima najbrojnijih manjina - mađarske, bošnjačke, romske i Albanaca s juga Srbije', objasnio je Petar Kuntić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. A uz političke, mnogo je problema u obrazovanju i podjeli hrvatske manjine u Srbiji. No, kad u beogradskim kavanama zasviraju lake note s hrvatskim potpisom i kad zagrabačku Arenu ispuni publika željna istočnjačkog melosa, problemi naglo padaju u drugi plan.
Animozitet smanjen
'Postoji uvijek jedna vrsta fatalne dopadljivosti između Hrvata i Srba. Postojala je i u vrijeme Jugoslavije i postoji sada u postjugoslavenskom poratnom vremenu', pojasnio je taj 'fenomen' Milorad Pupovac, podpredsjednik SDSS-a. Animozitet je posljednjih godina znatno smanjen, pa se više ni Hrvati u Srbiji, ni Srbi u Hrvatskoj ne osjećaju kao manjine. Sada dijele probleme s većinskim stanovništvom. Traženje zaposlenja i sve veći troškovi života sad ih najviše muče.