Područja od posebne državne skrbi

Hrvati doseljenici imaju dosta problema

Slika nije dostupna
Članovi saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predstavnici Uprave za Područja posebne državne skrbi i predstavnici Karlovačke županije posjetili su danas Područja posebne državne skrbi u Karlovačkoj županiji te su, u organizaciji Zajednice udruga naseljenih Hrvata, posjetili tri obitelji kako bi se informirali o problematici naseljenika na tim područjima.

Izaslanstvo je posjetilo obitelj Ščuka u Okiću, Čavrig u Krnjaku i Jurić u Budačkoj Rijeci.

Članovi Odbora dogovorili su kao zaključak da će organizirati tematsku sjednicu o problematici naseljenih Hrvata i na nju pozvati sve institucije zadužene za provedbu 'Uredbe za stambeno zbrinjavanje obitelji hrvatskih izbjeglica i obitelji pripadnika HVO-naseljenih na područjima posebne državne skrbi', sa ciljem da se uklonile administrativne zapreke, polovična rješenja i da Uredba zaživi.

Zajednički problem obitelji Ščuka u Okiću, Čavrig u Krnjaku i Jurić u Budačkoj Rijeci je nerješeno vlasničko pitanje kuća u kojima žive, i smisao ulaganja novaca u tu imovinu.

Primjerice Vladimir Ščuka živi i proizvodi (kovanu ogradu) u bivšoj školi u Okiću, ali nema od koga otkupiti imovinu, zbog nesređenih vlasničkih odnosa, a već je do sada uložio svojih petnaestak tisuća kuna.

U obiteljima u Krnjaku i Budačkoj Rijeci saborski su zastupnici upoznali dvije mnogočlane obitelji, čija su novčana primanja nestalna, i teško mogu otkupiti imovinu, ali imaju, kao bivši logoraši, uvjete da im imovina bude darovana. Međutim, istaknuli su naseljenici, to im je teško ostvariti zbog administrativnih poteškoća.

Problem vlasništva se godinama ne riješava, što vodi u problem ulaganja u imovinu koja nije njihova, a ulagati se mora, kazao je predsjednik Zajednice udruga naseljenih Hrvata Tomo Aračić.

Problem je i otkup imovine kada se nema redovitih prihoda ni kreditnih uvjeta (zbog hipoteka), jer nisu vlasnici i to je začaran krug. Iz njega je prečesto izlaz u bijegu s Područja posebne državne skrbi, umjesto da se svaka obitelj pod bilo koju cijenu zadrži na tim opustjelim prostorima, a riječ je o 60 tisuća naseljenika, kazao je Aračić.

Obitelj Jurić imaju desetoro djece, dobili su na korištenje lijepo imanje i samostalno ga lijepo uređuju i održavaju, ali budući da nisu vlasnici, ne mogu dobiti ni priključak za vodu, a bez toga nema poljoprivrednog razvoja, uočili su članovi izaslanici.

Glavni problem i njima i drugim obiteljima naseljenika na Područjima posebne državne skrbi koje se bave poljoprivredom, je da paralelno s rješenjem vlasništva nad kućom steknu i vlasništvo nad obradivim površinama.

Ravnateljica Uprave za Područja posebne državne skrbi u Ministarstvu regionalnog razvoja, poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Ana Marija Radić potvrdila je kako je sa zemljištem problem, jer se ono koristi po posebnim programima upravljanja državnim zemljištem, što tek treba dobiti jasnu provedbenu formu na duži rok.