Istaknuo je da je to poruka i pouka na koju čovječanstvo treba stalno podsjećati kako se holokaust, kao nešto najstrašnije što se dogodilo u ljudskoj povijesti i specifičan oblik genocida, ne bi više nikada ponovio. Josipović je spomenuo da je za svojih studentskih putovanja po Europi obišao i nekoliko nacističkih koncentracijskih logora, među kojima i Auschwitz. Rekao je da je iz tih strašnih mjesta ponio toliko potresnih slika, poput soba punih naočala, cipela i kose ljudi koji su ondje stradali, ali i poruku da se tih žrtava moramo sjećati dok je ljudskoga roda. Program su organizirali ŽOZ i predstavnica židovske nacionalne manjine grada Zagreba Sanja Zoričić-Tabaković.
Domaćin programa predsjednik ŽOZ-a Ognjen Kraus istaknuo je da se holokaust, za koji je nobelovac Elie Wiesel rekao da je negacija ljudske civilizacije, ne smije izjednačavati s počinjenim masovnim zločinima jer je bio programiran i sustavno provođen projekt konačnog rješenja iza kojega je stajala iracionalna mržnja. Dodao je da na činjenicu što se žrtava holokausta danas spominje i na njih podsjeća cijeli svijet, a ne uglavnom Židovi, bitno utjecala konferencija u Stockholmu 2000. Izraelski veleposlanik Yosef Amrani rekao je da se pri spomenu holokausta ne smije zaboraviti da je svijet, kada je dopustio da se dogodi, pao na ispitu iz morala te da je tišina koja je vladala u to vrijeme dala čovječanstvu pečat sramote.
Izraelci spremni na suradnju s Palestincima
Istaknuo je da strašna činjenica holokausta nije moralno opravdanje za postojanje židovske države jer svaki narod ima pravo na svoju državu. Osvrnuvši se na današnje stanje, veleposlanik Amrani je rekao da je židovska država spremna na suradnju s Palestincima, koji se zauzimaju za rješenje o postojanju dviju država za dva naroda, ali da će oni koji niječu to pravo Izraelu među Židovima naići na ljute neprijatelje. Izaslanik premijerke Jadranke Kosor, ministar kulture Božo Biškupić je rekao da Hrvatska programima koje provode ministarstva kulture i obrazovanja pridonosi sagledavanju teškoga razdoblja holokausta kao najvećeg zločina svih vremena. U sklopu večerašnjega programa predavanje o društvu između holokausta i ljudskih prava održao je sociolog Renato Matić, a otvorena je i izložba geometrijskih kolaža Ante Teskera pod nazivom 'Prostori i vremena'.
Na otvorenju četverodnevnoga programa bili su, među ostalima, i predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić i više saborskih zastupnika, potpredsjednik Vlade RH Slobodan Uzelac, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te predstavnici vjerskih zajednica i diplomatskoga zbora. Ujedinjeni narodi odlučili su u studenome 2005. da se međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava 27. siječnja u spomen na 27. siječnja 1945., kada je oslobođen Auschwitz. UN je tada potaknuo svoje članice da razrade obrazovne programe koje će budućim naraštajima predati sjećanje na tu tragediju. Hrvatska je u studenome 2005. postala stalna članica Radne skupine za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu. Holokaust (Šoa) označava 12 godina nacističkoga progona Židova u kojem je ubijeno između pet i pol i šest milijuna pripadnika tog naroda. (Hina)