Brojila se vrte, računi stižu, cijena ista svima. Struka u tome ne vidi pravednost. 'Imamo Vladu koja je ekstremno požurila u povećanje cijena tako da nas je sada zadesila situacija da imamo visoke cijene, a dio kućanstava ne može podmiriti te troškove', kaže Nenad Kurtović iz Savjeta za zaštitu potrošača pri HERA-i.
Pa se godinama već zalažu za model - manja primanja, manje cijene. Neuspješno. Iako su socijalni programi direktiva i Europske unije. Kao jedan od primjera spominje se Velika Britanija.
>> Linić: Ulaskom u EU rast će cijene energenata i komunalija
Ako su primanja 5.000 kuna, a račun veći od 500 kuna ili 10 posto od primanja - država subvencionira dio računa.
Jedan od modela u europskim zemljama je i pretplatni bon energetski siromašnim kućanstvima. Kod nas detaljna evidencija takvih kućanstava ne postoji. 'To smo morali odraditi još kod uvođenja OIB-a. Taj dio nije napravljen, sada će to biti jako teško i bojim se da će dio kućanstava ponovno ostajati u mraku ili bez grijanja', upozorava Kurtović.
Slično je i s plinom. Posljednje poskupljenje Vladi je bila šansa da uvede red, na što su upozaravali i stručnjaci. 'Nigdje ne govori o socijalnoj kategoriji, a mi smo prvo govorili da je socijalna cijena za sve. Sada više to nije socijalna cijena', kaže Miljenko Šunić iz Hrvatske stručne udruge za plin.
Pojedine lokalne zajednice poradile su na tome. Rijeka je primjer. Građani s najmanje novca imaju pravo na neke besplatne dodatke.
'Pet kubika vode besplatno. Šest kubika plina po članu obitelji. 50 posto troškova grijanja u sezoni grijanja. Nadoknađuju se troškovi električne struje', pobrojao je olakšiće riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
A za ostatak Hrvatske ostaje do daljnjega da najsiromašniji plaćaju istu cijenu kao i oni punog novčanika.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.