U odnosu na usporedive podatke s kraja 2009., stanje inozemnog duga povećalo se tijekom 2010. za 1,2 milijarde eura.'Intenzitet zaduživanja domaćih sektora posebno je bio izražen u četvrtom tromjesečju, kada su neto transakcije iznosile 0,8 milijardi eura, a većina tog prirasta odnosila se na poslovne banke', priopćio je HNB.
>> Novo tajanstveno zaduživanje Banskih dvora
Dug središnje države na kraju 2010. dosegnuo je 5,9 milijardi eura, a godišnjem porastu od 0,7 milijardi eura najviše je pridonijelo izdanje obveznice vrijedne 1,25 milijardi dolara na američkom tržištu u srpnju. Nakon toga Vlada je samo refinancirala dospjele obveze. To je bila politika Ivana Šukera, a istim putem je nastavila i nova ministrica financija Martina Dalić.
Osim sektora države, inozemno su zaduživanje u prošloj godini prilično intenzivirala i javna poduzeća, a prirast njihova duga je iznosio 0,7 milijardi eura. Većina novih dugovanja realizirana je tijekom prvih devet mjeseci, nakon čega je uslijedila stagnacija, stoji u analizi HNB.
Nelikvidnost se povećala za 3,1 milijardi kuna
Preliminarni podaci pokazuju da su i prihodi konsolidirane središnje države u 2010. iznosili 110,8 milijardi kuna, što je za 2,9% manje u odnosu na 2009. godinu. Nepovoljan utjecaj gospodarske krize u najvećoj mjeri se ogledao u prihodima poreza na dobit, koji su smanjeni gotovo za trećinu, izračunao je HNB. Padu prihoda znatno su pridonijeli i prihodi socijalnih doprinosa zbog smanjenja broja zaposlenih i prosječnih bruto plaća, a valja napomenuti da su navedena kretanja posljedica i porasta nelikvidnosti u gospodarstvu. naime, prijavljeni neplaćeni računi tvrtki na osnovi poreza i doprinosa povećani su za 3,1 milijardi kuna u odnosu na kraj 2009. godine.