Iz središnje banke pritom ističu kako je u prošloj godini smanjen broj registriranih krivotvorina u odnosu na 2005. godinu. - u prošloj je godini registrirano tri puta manje krivotvorenih novčanica nego li 2005. u kojoj je bilo registrirano 4.734 komada krivotvorenih novčanica.
Također, prema podacima HNB-a, u drugoj polovici prošle godine bilježi se manji broj krivotvorina u odnosu na prvu polovicu godine - u razdoblju siječanj-lipanj prošle godine registrirana su 854 komada krivotvorenih novčanica, a u razdoblju srpanj-prosinac 313 komada.
Najčešća krivotvorina i u drugoj polovici prošle godine bila je
novčanica od 200 kuna - od ukupno 313 registriranih krivotvorenih novčanica njih 99, ili gotovo svaka treća registrirana krivotvorina bila je upravo u apoenu od 200 kuna.
U razdoblju srpanj-prosinac prošle godine registrirano je i 49
krivotvorina novčanice od 1.000 kuna, te isti broj novčanice od 100 kuna.
Novčanice u apoenima od 1.000 i od 100 kuna u ukupnom broju registriranih krivotvorina imaju udio po 15,7 posto, a slijedi novčanica od 500 kuna s registriranih 45 krivotvorina (udio 14,4 posto).
U drugoj polovici prošle godine registirane su i 34 krivotvorine novčanice od 50 kuna (udio 10,9 posto), 25 komada krivotvorenih novčanica od 20 kuna (udio 8 posto), te 12 komada novčanice od 10 kuna (udio 3,8 posto), a nije zabilježena ni jedna krivotvorina novčanice od pet kuna.
Iz HNB-a ističu kako da je koncem prosinca prošle godine u optjecaju bilo 123,9 milijuna komada novčanica, pa proizlazi da je na milijun komada originalnih novčanica u optjecaju tijekom druge polovice prošle godine registrirano tri komada krivotvorenih novčanica.
Registrirane krivotvorene novčanice u 99 posto slučajeva izrađene su skeniranjem i ispisom na pisaču u boji. Vještačenjem krivotvorenih novčanica utvrđeno je da krivotvoritelji sve češće pokušavaju imitirati, osim klasičnog ispisa crteža, i neka posebna obilježja novčanica, poput vodenog znaka, kinegrama, zaštitne niti i prelijevajuće boje, ističu iz središnje banke.
Iako statistički podaci ukazuju na smanjivanje broja registriranih krivotvorina, iz HNB-a pozivaju građane, a osobito institucije i tvrtke koje posluju gotovim novcem, na pojačani oprez i dosljednu primjenu postupka provjere autentičnosti novčanica.
Pritom iz središnje banke napominju da raspolažu edukativnim materijalima o zaštitnim obilježjima novčanica kune koje će dostaviti svim pravnim osobama na njihov zahtjev, te da na zahtjev zainteresiranih institucija koje posluju gotovim novcem, a radi edukacije o postupku provjere autentičnosti novčanica, HNB organizira i posebne seminare.