Istovremeno s ovom odlukom donesena je i odluka o pokretanju postupka prisilne likvidacije banke, koju provode likvidatori imenovani od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, čime prestaju sve ovlasti dosadašnje uprave i nadzornog odbora Credo banke d.d. te ovlasti glavne skupštine dioničara, navodi se u priopćenju.
Izravnim nadzorom HNB-a, započetim koncem svibnja ove godine, obuhvaćena je procjena adekvatnosti kapitala, kvaliteta aktive i upravljanja kreditnim rizikom, te analiza depozitne strukture i likvidnosnog rizika. Budući da je utvrđeno stanje bilo bitno lošije od onoga što je Credo banka prikazivala u svojim izvješćima, banka je ostala pod pojačanim nadzorom HNB-a, da bi se njeno poslovanje pokušalo dovesti u zakonske okvire, uz dokapitalizaciju neophodnu za stabilnije buduće poslovanje.
Credo banka je 31.ožujka 2011. iskazala stopu adekvatnosti kapitala od 12,28 posto, što je neznatno iznad propisanog minimuma, međutim, izravnim nadzorom ispostavilo se da je ta stopazapravo negativna, što znači da banka više nema jamstvenog kapitala, te da posluje s neiskazanim gubitkom. Gubitak je velikim dijelom posljedica plasmana odobravanih njenim većinskim dioničarima i s njima povezanim osobama preko ograničenja propisanih zakonom, a bez odgovarajuće kreditne sposobnosti i adekvatnih čvrstih instrumenata osiguranja, bez definirane namjene, bez obračuna naknada i troškova platnog prometa, s ugovorenim jednokratnim povratom glavnice i kamata, te uz višekratna prolongiranja otplate.
Ustanovljena je poslovna praksa u kojoj nisu poštovani ni važeći zakonski propisi niti interni akti same banke, a ni osnovna načela i procedure zdravog bankovnog poslovanja. HNB kao primjer navodi da su krediti jednoj od dviju grupa većinskih dioničara i s njima povezanim osobama, grupa Adut-Barać, krajem ožujka dosizali 60 posto jamstvenog kapitala, a drugoj grupi i s njom povezanim osobama, radi se o grupi Alkom-Vuković, čak 84 posto, iako je zakonom propisano da izloženost prema osobama u posebnom odnosu s bankom ne smije prelaziti 10 posto njenog jamstvenog kapitala.
Drugim riječima, tim dvjema skupinama Credo banka je odobrila daleko veće iznose kredita nego što su one unijele sredstava u njen dionički kapital. Kako većinski dioničari Credo banke, spomenute dvije grupe imale su 86,58 posto udjela u dioničkom kapitalu banke sa stanjem 31.kolovoza, ne podmiruju uredno niti svoje kreditne obveze prema banci, tako nisu udovoljili ni višekratnim zahtjevima HNB-a za njezinu dokapitalizaciju, a banka nije izvršavala ni druge mjere naložene od strane HNB-a.
S obzirom na ustanovljene pokazatelje i na postupanje uprave i vlasnika, Savjet HNB-a zaključio je da u takvim okolnostima nema realnih izgleda za stabilizaciju i buduće uspješno poslovanje, te je donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad banci, čiji udjel u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava iznosi oko 0,44 posto, odnosno nešto više od 1,4 milijardu kuna. Depoziti fizičkih osoba koji su osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sa stanjem na dan 31. listopada iznosili su 465 milijuna kuna i tim sredstvima njihovi će vlasnici moći nesmetano raspolagati.