'HHO je dužan imati jednaki odnos prema obrani i tužiteljstvu, sudski nalozi se moraju poštovati i zbog njih su se izricale kazne', rekao je na konferenciji za novinare član te udruge Ivan Zvonimir Čičak, ocjenivši kako u Europskoj uniji, kao i u bivšoj Jugoslaviji postoje ravnopravni i ravnopravniji.
Haški sud je prije godinu dana na zahtjev obrane u predmetu Gotovina preko sudskog vijeća obvezujućim nalogom (sub poena) zatražio od Europske komisije 95 dokumenata koji se odnose na izvješća europskih promatrača iz Knina i Zagreba iz kolovoza 1995. Sub poena bila je tajna dok obrana nije ponovno od suda zatražila intervenciju budući da traženi dokumenti nisu proslijeđeni sudu, kažu u HHO-u.
Naglašavaju kako obrana pitanje tih dokumenata smatra posebno važnim, kao što tužiteljstvo smatra važnim 'topničke dnevnike' koje hrvatska vlast još nije isporučila sudu.
Odbor takvo ponašanje drži nedopustivim jer je riječ o ustanovi što se posebno zalaže za transparentnost u ponašanju zemalja članica na svim razinama i u svim segmentima, inzistirajući na vladavini prava, stoji u izjavi za javnost HHO-a koji je novinarima pročitao član Vlatko Silobrčić.
'Cinično je da u zahtjevu za blokadom prednjači Nizozemska koja je omogućila genocid u Nizozemskoj'
'Cinično je da u zahtjevu za blokadu hrvatskog pristupa EU prednjači Nizozemska, zemlja koja Tribunalu ne bi ni mogla dostaviti 'topničke dnevnike' svojih jedinica u Srebrenici, jer su njihovi topovi šutjeli, a vojnici pobjegli, što je omogućilo genocid u Srebrenici', rekao je Silobrčić.
HHO inzistira na ispunjavanju zahtjeva Haškog suda jer se u suprotnom dovodi u pitanje kredibilitet EU-a u odnosu na principe vladavine prava. Nepostupanje u skladu s vladavinom prava značilo bi da EU zloupotrebljava ratne zločine kao sredstvo pritiska na pojedine države bivše Jugoslavije.
HHO će idućeg tjedna na konferenciji za novinare govoriti o slučaju pronalaska kostiju kod Gornjeg Hrašća, najavio je Čičak koji je novinarima pokazao ljudsku kost pronađenu na tom mjestu. Po podacima MUP-a, koje je iznio Čičak, u Hrvatskoj ima 830 jama s tijelima žrtava nakon II. svjetskog rata, a obrađeno ih je tek 23.