HFP tužiteljstvu dostavio podatke o sumnjivim privatizacijama

Slika nije dostupna
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) dostavio je glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću traženo izvješće o privatizacijskim postupcima u kojima sva imovina tvrtaka nije bila na popisu imovine u elaboratu o pretvorbi, doznaje se danas u Državnom odvjetništvu RH (DORH).

Glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin potvrdila je da je HFP ispoštovao rok u kojemu je trebao dostaviti tražene podatke, no nije željela otkriti koliko materijala su dobili od Fonda.

"Državno odvjetništvo proučiti će dostavljene podatke i potom
donijeti odluku o daljnjim koracima", kazala je, dodavši kako je za sada prerano nagađati kada će se donijeti odluka o daljnjem državnoodvjetničkom postupanju.

Bajić je od predsjednika Fonda Grge Ivezića 27. kolovoza zatražio da do 15. rujna dostavi sve podatke o prodaji tvrtki i nekretnina po članku 47. Zakona o privatizaciji, odnosno onih tvrtki čija sva imovina nije unesena u elaborate o pretvorbi.

Tužiteljstvo se na to odlučilo nakon što se u antikorupcijskoj akciji "Maestro", u kojoj su zbog primanja mita, među ostalim, uhićena trojica potpredsjednika Fonda za privatizaciju, potvrdilo kako u provedbi Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća i Zakona o privatizaciji postoje određeni propusti zbog kojih je oštećena država.

DORH, naime, zabrinjava što značajan broj nekretnina obuhvaćenih pretvorbom nije procijenjen i što se dio državne imovine nalazi u nečijem posjedu bez pravne osnove.

U tisku se nagađa da čak pola imovine privatiziranih tvrtaka nije navedeno u elaboratima o pretvorbi te da je tako bilo moguće kupiti tvrtku za puno nižu cijenu jer je u elaboratima jednostavno preskočen pokoji komad zemlje ili druge nekretnine, a novi su se vlasnici nakon toga uglavnom bez ikakvih teškoća upisivali u zemljišne knjige kao vlasnici svih nekretnina.

Po pisanju tiska, na taj je način u privatnim rukama navodno završilo oko 20 milijuna četvornih metara zemljišta koje ne može biti privatizirano.

Tužiteljstvo za rješavanje tih nepravilnosti, odnosno vraćanje
nekretnina na koje se netko neosnovano uknjižio u zemljišne knjige ima vremena do siječnja 2010. kada na snagu stupa načelo povjerenja u zemljišne knjige.

Povezane teme