"Bez obzira što se dnevno računi blokiraju i odblokiravaju i što imamo program otpisa duga bilježimo porast broja blokoranih za 106 tisuća, a iznos duga za 118 milijardi kuna. To je definitivan poraz Kukuriku politike na svim poljima i dok je građanima zapravo smrknuo Fini je svanulo, jer su naknadama koje naplaćuju za svoj posao ostvarili dobit", naglasio je HDZ-ov zastupnik Ante Babić.
Najveći rast prihoda uslugama, kazao je, bilježi centar za prisilnu naplatu koji je 2011. uprihodio 72 milijuna kuna, a 2013. godine 130 milijuna kuna.
Razlog tome je, napominje, kontinuirani rast broja blokiranih građana koji je sa 211 tisuća blokiranih u siječnu 2011. porastao na 317 tisuća u veljači 2015., a iznos duga građana porastao je sa 13 milijardi u 2012. na 31 milijardu u 2015. godini.
Saborska oporba: Moguće zlouporabe sa zemljištem
Zašto, pitao je, politika koju vodi Fina ne želi pomoći građanima koji jedva preživljavaju s blokiranim računima te im ne smanji naknade. Klub HDZ-a će biti suzdržan prilikom glasovanja o tom izvješću, jer smatraju kako postoji prostor da se pomogne građanima, ali se kroz Finu ne koristi.
"Cjenik je javan i nismo mi ti koji smo si odredili cijene. I nisu cijene tako skupe iako je u današnjim teškim vremenima za neke i sto kuna puno", komentirala je predsjednica uprave Fine Buneta.
HDSSB je izvješće hvalio, a Krešimir Bubalo je kazao da kada se gledaju postignuti rezultati u 2013., Fini treba čestitati te zaželiti da su i oni u 2014. jednako tako uspješni. "Svi poslovno zacrtani ciljevi FINA-e za 2013. godinu su ostvareni", istaknula je Buneta.
Ukupne investicije za 2013. iznosile su 67.5 milijuna kuna i veće su za 39 posto u odnosu na 2012.. Najviše je investirano u informatičku opremu.
Financijska agencija je u 2013. godini ostvarila prihode u iznosu 825,2 milijuna kuna dok ukupno ostvareni rashodi iznose 748,8 milijuna kuna. U usporedbi s ostvarenjem u prethodnoj godini prihodi i rashodi su veći za 6 posto.
Takvi rezultati imali su za posljedicu rezultat ostvarene bruto dobiti koja je u 2013. godini iznosila 76,3 milijuna kuna što je za 11 posto više od ostvarenja prošle prethodne godine, a za 43 posto više od ostvarene bruto dobiti 2011. godine.
"Suspektno je da imate veliku dobit i bojim se da će vam je država uzeti te mislim da bi bilo bolje da ste je reinvestirali", komentirao je Bubalo.
Fina je, kako je izvijestila Buneta, u 2013. operativno radila i na provedbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi temeljem kojeg je zaprimljeno ukupno 5.824 predmeta u kojima je iskazano oko 53 milijarde kuna prijavljenih obveza poslovnih poduzetnika te obuhvaćeno oko 45.000 radnika u tvrtkama koje su ušle u proces predstečajnih nagodbi, rekla je Buneta.
Ti poslovi, uz stalne poslove podrške sustavu Državne riznice i REGOS-a, obilježili su poslovanje u segmentu poslova za javni sektor u 2013. godini. SDP-ova Nadica Jelaš upozorila je kako Fina raspolaže velikom vrijednošću nekretnina koja iznosi 522 milijuna kuna.
"Riječ je o poslovnim prostorima na atraktivnim lokacijama koji u veilikom dijelu nisu iskorišteni. Mislim da se neiskorišteni prostori moraju uvesti u funkciju i postati izvor zarade, jer imamo višak prostora s jedne strane s druge srane država plaća ogromne prostore najma", rekla je Jelaš.
"Fina bi trebala proširiti paletu usluga te aktivnije ući na tržište kao sudionik, a ne samo kao pružatelj usluga na financijskom tržištu", smatra Ljiljana Cvjetović (HSU). Sabor je večeras, u nazočnosti tek nekoliko zastupnika, kratko raspravio i izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2013. godinu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook