Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić danas su na haškom sudu osuđeni po većini točaka optužnice. Prliću je izrečena kazna od 25 godina zatvora, Stojiću, Praljku i Petkoviću od 20, Ćoriću od 16 i Pušiću od 10 godina zatvora.
Izdržavanje kazni počinje teči od danas, a u njih će biti uračunato i vrijeme koje su osuđenici proveli u haškom pritvoru. Tamo će biti zadržani sve dok im se ne ugovori prijevoz do zemlje u kojoj će izdržavati zatvorsku kaznu.
Dodajmo još i kako se uskoro može očekivati početak žalbenog postupka budući da se radi tek o prvostupanjskoj presudi.
Cijela presuda ima 2629 stranica u 6 svezaka, a ima i 4 dodatka. Na suđenju je sudjelovalo 145 svjedoka optužbe od kojih 6 vještaka te 61 svjedok obrane, od čega 7 vještaka.
ZAKLJUČCI SUDA:
11:35 - Jadranko Prlić proglašen je krivim po većini točaka optužnice te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju 25 godina.
Bruno Stojić također je proglašen krivim po većini točaka optužnice i osuđen na jedinstvenu zatvorsku kaznu od 20 godina.
Slobodan Praljak također je kriv po većini točaka optužnice te osuđen na jedinstvenu kaznu od 20 godina.
Milivoj Petković dobio je zatvorsku kaznu u trajanju od 20 godina.
Valentin Ćorić osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 16 godina.
Berislav Pušić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.
11:15 - Slobodan Praljak imao je velike ovlasti nad oružanim snagama HVO-a, od jeseni '92. do srpnja '93., Praljak je vodio oružane snage HVO-a, preuzeo zapovijedanje određenim operacijama, sudjelovao u nastojanjma da se uspostavi zajedničko zapovjedništvo, imao ulogu posrednika u smirivanju napetosti. među različitim elementima HVO-a. Donosio odluke o vojnim operacijama i osiguravao njivohvo izvršenje
11: 05 - Bruno Stojić imao je kontrolu nas HVO-om sudjelovao i u razradi politike obrane, sudjelovao je i u mirovnim pregovorima na najvišoj razini, omogućio je planiranu operaciju u Mostaru, sudjelovao je u organizaciji izvođenju kampanja deložiranja muslimana, bio informiran o zločinima.
10:55 - Jadranko Prlić imao je ovlasti de iure i de facto u rukovođenju radom HVO-a te da je značajno pridonio ostvarenju plana, omogućavao i ohrabrivao zločine koje su počinili pripadnici HVO-a. Omogućio i prihvatio da se čine zločini protiv muslimana. Kao jedan od glavnih članova udruženog zločinačkog pothvata imao je namjeru ostvariti zajednički zločinački cilj protjerivanja muslimanskog stanovništva. Mogao je predvidjeti počinjenje kaznenih dijela tijekom deložacije iz Mostara
10:45 - 'Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Mate Boban, Jadranko Prilć, Bruno Stojić, Janko Bobetko, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić postigli su međusobni dogovor iz kojeg proizlazi da su se organi, strukture i ljudstvo HVO-a koristili radi ostvarivanja različitih vidova zločinačog cilja', stoji u obrazloženju suda.
10:35 - Udruženi zločinački pothvat je počeo sredinom siječnja 1993. godine - iseljavanjem muslimanskog i ostalog nehrvatskog stanovništva iz Hercegovine. 'Ovo nije napravila šačica nediscipliniranih vojnika, to je bio plan onih koji su sudjelovali u pothvatu kako bi protjerali muslimansko stanovništvo iz Herceg-bosne', kazao je predsjednik sudskog vijeća i dodao kako je za to bio razvijen i čitav sustav.
10:25 - Prlić, Stojić, Petković, Praljak znali su da je ostvarivanje ovog cilja u suprotosti s pregovorima u koji su se odvijali u Ženevi', rekao je predsjednik sudskog vijeća i ustanovio kako je postojao udruženi zločinački pothvat koji je imao 'kao krajnji cilj uspostavljanje hrvatskog entiteta unutar granica Banovine Hrvatske iz 1939. godine te da se taj entitet je trebalo pripojiti Hrvatskoj ili da postane neovisna država unutar BiH'.
>> Mladić izvrijeđao preživjelog Srebreničanina, istjerali ga iz sudnice
OPTUŽNICA
Podsjetimo, tužitelji su optužene teretili za primjenu sile, zastrašivanje i teror provođenjem masovnih uhićenja bosanskih Muslimana koji su nakon toga bili ubijeni, premlaćivani, seksualno napadani i na druge načine zlostavljani. Tijekom napada na muslimanske gradove, sela i naselja vršeno je sistematsko granatiranje i snajpersko djelovanje po civilima, imovina muslimanskih civila je uništavana kako bi se osiguralo da ne dođe do povratka stanovništva, stoji u optužnici.
U optužnici stoji i da su otvarani objekti u kojima su zatočavani bosanski Muslimani, među kojima su bili žene, djeca i starije osobe koji su često držani u užasnim uvjetima, a uskraćivane su im osnovne ljudske potrepštine, kao što su odgovarajuća prehrana, voda i zdravstvena njega. Mnogi zatočenici su bili prisiljeni na fizički rad ili na prikupljanje leševa u opasnim borbenim situacijama.
Postupak protiv šestorice jedan je od najkompleksnijih od osnutka Haškog tribunala. Optuženici su se dragovoljno Haagu predali još 2004. godine, suđenje im je počelo dvije godine kasnije, a završne su riječi izrečene 2011. godine.
Svi optuženici pred sudom su se izjasnili da nisu krivi ni po jednoj točki optužnice, a njihovi braniteljski timovi tražili su oslobađajuće presude.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook