Dragovoljci skromnog budžeta sve glasnije razmišljaju da od zakonodavca zatraže da se naplaćuju spašavanja onih koji se ne pridržavaju pravila u divljini. Iako već imaju iskustva u spašavanju, polaznici programa obuke za spašavanje na divljim vodama i poplavljenim područjima kažu da nije lako.
'Iznenađujuće je zapravo kolika je snaga rijeke, čak i na ovako malim brzacima', rekla je spašavateljica Ena Vrbek. A potrebe za ovim spašavateljima sve je više. Prije nekoliko dana već su morali priskočiti u pomoć poljskim turistima ovdje na Cetini.
>> 'Našalio se' sa 25 pripadnika GSS-a: Rekao da je u jami, a bio u kafiću
'Prevrnuli su se u brzaku koji je izuzetno opasan koji se inače zbog opasnosti sa turistima zaobilazi, rekao je instruktor HGSS-a Toni Poljak. No, oni su se uputili sami ne znajući što ih čeka. 'Došli su tu ljudi sa svojom opremom, svojim kajacima, kanuima, uputili se sami bez ikakvih znanja o tome što ih na putu čeka i naravno, mislim, upali su u nevolje po život opasne', dodao je Poljak.
Na rijekama, planinama ili bilo gdje drugo u prirodi, GSS ima puno posla spašavajući one kojima su nesretnim slučajem, ili pak vlastitom neopreznošću, bili ugroženi životi. No čak i kad žrtve upadnu u nevolju vlastitom krivnjom spašavanje im se ne naplaćuje. 'Danas ne postoje propisi u Republici Hrvatskoj da bi to bilo provedivo i to je velika šteta zato što postoji jedno veliko svjetsko tržište osiguranja', rekao je pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić.
Zato je potrebno promijeniti niz zakona počevši od onoga o GSS-u, kako bi dobili ovlasti da naplaćuju svoje usluge u ime države. 'Jedan dan 30 ljudi plus helikopter sigurno se radi o iznosima od nekih pedeset tisuća do sto tisuća kuna', rekao je Prizmić. S tim da je to, dodaje, vrijednost ali ne i trošak jer oni svoje vrijeme praktički daruju.