Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organiziralo je godišnju konferenciju 'Ususret EU fondovima'. Na njoj je potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao da je Vladi cilj srezati namete do 1. srpnja.
'Sve institucije koje na bilo koji način sudjeluju u prikupljanju tih nameta moraju dati svoje opservacije kako je moguće smanjiti namete ili neke potpuno eliminirati do 1. srpnja', rekao je Grčić.
>> Obrtnici, evo kako ćete plaćati PDV!
'Nije moguće preko noći rezati veći broj nameta. Mi za svaki namet moramo utvrditi čemu služi. Ključni cilj nam je da se on troši isključivo namjenski, jer postoje neke državne institucije koje smo morali osnovati u okviru pregovora s EU. Bitno je da taj namet služi svrsi, točno onoj za koju je namijenjen. Kad to sve pročistimo, vidjet ćemo što možemo skidati i koliko eventualno možemo smanjivati pojedine namete', kaže Grčić.
Iako je Vladi cilj da smanji, odnosno ukine namete, nedavno je objavljena informacija kako je FINA uvela jedan novi namet - naplaćivanje slanja godišnjih izvješća tvrtki. To se naplaćuje u drugim zemljama kao što je u članicama EU. 'Cilj nam je namete skidati, a ne povećavati i to ćemo sigurno raditi. Na prošloj radnoj skupini oko poslovne klime i investicija smo se dogovorili da ubrzamo sve aktivnosti vezane za parafiskalne namete i druge mjere koje smo već definirali za jačanje poslovne klime. Ova mjera se u to ne uklapa, ali o detaljima toga treba pitati ministar financija', rekao je Grčić.
Maras: Do 15. lipnja daljnje smanjenje parafiskalnih nameta
Vlada će do 15 lipnja izići s prijedlogom daljnjeg smanjenja parafiskalnih nameta, najavio je danas u Saboru ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Maras je to rekao uzvraćajući na optužbe iz HDZ-a da je Vlada poreznom politikom, prije svega povećanjem stope PDV-a, bacila na koljena mnoge uslužne djelatnosti. 'Zar stvarno mislite da povećanje PDV-a s 23 na 25 posto nije otvorilo širom vrata sivoj ekonomiji u uslužnim djelatnostima? Zar stvarno mislite da povećanje cijene struje, plina, grijanja itd., ne utječe na obrtnike', upitao je Ivan Šuker (HDZ) vladajuće u raspravi o prijedlogu zakona o obrtu.
HDZ-ovi zastupnici protive se i zakonskom reguliranju načina izbora čelnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) te ograničavanju komorskog doprinosa na najviše 4 posto osobnog odbitka. 'To je vezanje za ruke i noge obrtnika, da u slučaju bilo kakve zakonske promjene paze što pričaju i da im se, ako su protivni onome što predlaže Vlada, može dogoditi da im izvješće ne prođe u Saboru', rekao je Šuker. Dodao je da je 'udruženje obrtnika dobilo batinom po leđima u trenutku kad je reklo da nešto u zakonu ne štima'.
Još oštriji bio je njegov stranački kolega Josip Đakić, koji je poručio da je 'na djelu partijska kontrola obrtničke komore'. Maras je odbacio te primjedbe, tvrdeći da vlada nema ambicije miješati se u HOK te da neposredan izbor predsjednika HOK-a i HOK-ovih podružnica umanjuje mogućnost utjecaja politike na Komoru.
'Puno se lakše do sada kontroliralo tko će biti predsjednici u HOK-u. Tu su puno veći utjecaj imali vaša stranka i HSS', uzvratio je Maras HDZ-ovim zastupnicima. Kazao je i da je u prvoj godini mandata ove vlade smanjen PDV za ugostitelje, kao i doprinosi i parafiskalni nameti za, primjerice, šume.
Maras tvrdi da je Ministarstvo financija od bivše vlasti naslijedilo milijarde kuna nenaplaćenih potraživanja, te da su neke obitelji upravo zbog poreznog duga ostajale bez kuća. 'Po ovom zakonu to se više neće moći događati. Ako će i jedna obitelj biti zaštićena, onda je ovaj zakon dobar', poručio je ministar. (I.D. / Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook