Desetljećima dugo odgajanje generacija da troše, ali uglavnom tuđi novac, sada je došlo na naplatu. Lagali su sebi, lagali su Europi i sada su pred ponorom. Iz grčkog primjera mnogi mogu izvući pouke dok ne bude kasno. 'Prije jednog stoljeća, pred Prvi svjetski rat, Grčka je bankrotirala prvi puta, i otuda i izraz dužan kao Grčka', pojasnio je Ivica Maštruko, prvi hrvatski veleposlanik u Grčkoj.
>> VIDEO: 'Odlučno nastavljamo i širimo borbu'
Grcima je sunce svanulo 80-ih godina ulaskom u Europsku uniju. Iz EU fondova slijevale su se milijarde za pomoć grčkom gospodarstvu. 'Stvorio se jedan mentalitet potrošački, lako ćemo, u svim kategorijama stanovništva', kaže Slavko Šimunović, hrvatski poduzetnik u Grčkoj. Kad je priljev europskog novca zaustavljen, Vlada je počela dizati kredite i nastavila subvencionirati ono što je europska zajednica prestala. 'Kilogram pamuka na svjetskom tržištu je 30 centi, grčkom seljaku se on plaćao 20 godina 1 euro. U Grčkoj je san dobiti državni posao, to je garancija visoka plaća, i to 14 plaća, godišnji odmori. Dakle jako skupa i glomazna administracija', dodaje Šimunović.
Političari su godinama kupovali socijalni mir, kreditima i obećanjima, i sad tome treba stati na kraj. 'Na neki način građani Grčke su u pravu kada protestiraju jer su dovedeni u ovu situaciju odlukama političke elite, odnosno bivših Vlada', naglašava Maštruko. Odricanja će emotivni Grci teško prihvatiti. 'Ta tradicija bunta uz primjenu nasilja anarhističkih grupa nije nepoznata u Grčkoj', smatra Maštruko. 'Oni su buntovna nacija, tako jako dobro organizirani, sindikalno dobro organizirani', ističe on. Iako su Grci Mediteranci kao i Hrvati, dvije nacije nisu baš slične.
'Mi mislim da nismo toliko organizirani niti smo naučili da nam se tako dijeli, pa s te strane mi smo puno spremniji na odricanja nego Grci', zaključuje Šimunović. Put do stabilne Grčke, međutim, bit će dug. 'Najvjerojatnije će stabilizacija potrajati čitavo jedno desetljeće, a ja ne isključujem ni mogućnost bankrota', rekao je na kraju Maštruko.