I dok se u prošlosti oko ovog pitanja dosta polemiziralo, kako u politici tako i na tržištu nekretninama, dolazak recesije primirio je duhove. Stranaca zainteresiranih za kupnju nekretnine u Hrvatskoj, barem dok kriza ne prođe, neće biti mnogo. Stranaca punih džepova u lovu na stanove, vikendice ili kuće u Hrvatskoj ipak ne treba očekivati. Liberalizaciju tržišta nekretnina u agencijama pozdravljaju, no ne očekuju značajan porast prodaje.
'Vani je recesija mnogo veća nego u Hrvatskoj i cijene nekretnina su pale, tako da mislim da je i to jedan od razloga zašto neće pohrliti kupci. A i u Velikoj Britaniji, čiji su građani bili značajni kupci u Hrvatskoj, trenutno je funta niska', kaže Boro Vujčević iz agencije za prodaju nekretnina.
Britanci, Nijemci pa čak i Slovenci, imaju bolji standard od Hrvata. Mnogi Hrvati se tako pitaju kako će u ravnopravnu borbu za nekretnine sa strancima. Prilikom ulaska u EU svoje su nekretninte najbolje zaštitile Finska, Danska i Malta. U tim državama stranac mora živjeti najmanje 5 godina da bi mogao kupovati kvadrate. Odgodu za liberaliazciju tržišta vikendica dobile su, uz Sloveniju, Bugarska, Rumunjska i Poljska.
Hrvatska u idućih 12 godina neće prodavati šume i poljoprivredna zemljišta. Tek rijetke, one s mnogo novca, tješi što će i Hrvati po ulasku u Uniju ravnopravno moći kupovati nekretnine po Europi.