Koliko god povoljni uvjeti bili, Muhamedu Berberoviću ne pada na pamet novi kredit. Preko glave mu je i ovog jednog koji ima. 'Plaće se smanjuju, sve to visi u zraku, dali ćete dobiti posao ovakvi ili onakvi', rekao je Muhamed.
Isto razmišljaju i drugi građani. Prošle godine smanjila se njihova potražnja za kreditima. 'Građani se ne zadužuju ako stvarno ne trebaju', rekao je Zoran Bohaček, iz Hrvatske udruge banaka. Što znači da se stanovništvo u perspektivi neizvjesne budućnosti, zaposlenosti, gospodarskog rasta ponaša racionalnije i zapravo se prvo razdužuje. A i banke su opreznije u izdavanju kredita.
>> 'U godinu dana rata kredita mi je narasla više od 1.000 kuna i pojela cijelu plaću'
Raslo je kreditiranje države i privatnog sektora. Najveći je porast zaduživanja državnih poduzeća. 'Banke će i dalje odobravati kredite ove godine jednako bez zaoštravanja ili relaksiranja te politike. Možda malo strožije mala i srednja poduzeća koja su najrizičnija', rekao je Bohaček.
Najava strožih uvjeta nije se svidjela udruzi poslodavaca. 'Mali i srednji poduzetnici sigurno ne mogu preživjeti još jedno postrožavanje kredita. Oni su već dovoljno prezaduženi. Imaju vjerojatno velik broj plasmana kredita iz prijašnjih godina koji su im preskupi. Ono što im treba ponuditi je reprogram kredita', smatra Anny Brusić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
O gospodarskoj klimi u zemlji ovisi i hoće li se Muhamed odvažiti i upustiti se u novu kreditnu pustolovinu.