U svom obraćanju predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je svim sudionicima antifašističke borbe zahvalnost na doprinosu pobjedi nad nacizmom i fašizmom te svima uputila čestitku u povodu Dana pobjede, Dana Europe i 70. obljetnice oslobođenja Istre i Hrvatske.
Predsjednica Republike istaknula je važnost činjenice da je hrvatski narod, zajedno s pripadnicima svih nacionalnih manjina u našoj domovini, dao razmjerno vrlo velik doprinos pobjedi antihitlerovske koalicije.
"Naš antifašistički pokret smatramo povijesno, politički i moralno opravdanim, s pravom uvrštenim u hrvatski Ustav kao jedan od temelja stvaranja moderne hrvatske države", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. Dodala je kako je ponosna što ponovno može istaknuti da su i "njeni nono i nona (djed i baka) dali svoj udjel toj povijesnoj baštini".
"U Istri hrvatski antifašizam ima najdulju tradiciju", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović, dodavši kako Istrani imaju posebno pravo biti ponosni, pokazujući zajedništvo, slogu i slobodarski duh, bez obzira na nacionalne i idejne razlike.
"Znali ste prepoznati povijesni trenutak i ciljeve za koje se treba opredijeliti. Jednako ste postupili u Domovinskom ratu, u velikom broju sudjelujući u obrani i oslobađanju Hrvatske", istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.
Na kraju svog obraćanja predsjednica Republike rekla je kako smo dužni biti veliki u svemu - "kako u radosti zbog pobjede, tako i u žaljenju zbog svih nevinih žrtava rata i poraća. Dužni smo stoga reći da je bilo nepravednih i neopravdanih postupaka prema pripadnicima poraženih vojski i prema civilima. Činimo to ne umanjujući opravdanost naše antifašističke borbe, bez ikakva politiziranja, s civilizacijskom sviješću da svatko ima pravo na grobni spomen i sjećanje najbližih", zaključila je predsjednica Republike.
Dodala je kako mlade treba učiti etici mira i nenasilja, ali ih poticati da budu osjetljivi na pojave neofašizma i svakog totalitarzima i da im se usprotive.
Milanović: Antifašizam je civilizacijska vrijednost protiv velikog zla
Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović na svečanoj sjednici Istarske županije istaknuo je kako je antifašizam kao temeljna vrijednost društva, jedina od civilizacijskih vrijednosti u Europi, da počinje s pojmom "anti" i da je bazirana na protivljenju nečemu.
"Svi drugi sustavi vrijednosti su afirmativni, jedino antifašizam je protiv nečega, protiv velikog zla", kazao je premijer Milanović ispričavši priču o svojoj obitelji i njenom sudjelovanju u partizanskom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata.
Ocijenio je kako je suživot velika vrijednost u Istri i stoga mu je, kako je rekao "drago što Istra inzistira na suživotu s pripadnicima drugih manjina". "Jedino tako ja osobno vidim naše zajedništvo", zaključio je premijer Milanović.
Istarski župan Valter Flego istaknuo je kako je 70. obljetnica pobjede nad fašizmom jedan od najsvjetlijih dana istarske burne prošlost, kada je Istra izabrala „put slobode, jednakosti i tolerancije“.
Istaknuo je da Istra danas po mnogočemu prednjači u Hrvatskoj, ali, kako je rekao, najviše na području poštivanja ljudskih prava, po vrednovanju antifašizma, ali i kada je riječ o sustavnom planiranju razvojnih projekata.
"Sloboda govora ne smije prerasti u govor mržnje, upravo zato trebamo njegovati antifašizam koji utjelovljuje slobodu. Istra treba iz tog razloga biti putokaz koji će nas usmjeriti" – poručio je Flego.
Rekavši kako pobjeda nad fašizmom nije bila samo vojna pobjeda oružja već i pobjeda civilizacije nad barbarstvom, predsjednik Saveza antifašista Istarske županije Tomislav Ravnić kazao je da je nezadovoljan što se u djelu hrvatskih medija u zadnje vrijeme pojačavaju napadi, i to uglavnom neopravdani, na antifašizam i na Josipa Broza Tita.
S tim u vezi podsjetio je na premještanje biste jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske na zagrebačkom Pantovčaku, ustvrdivši da su time "povrijeđeni osjećaji većine hrvatskih građana", što, smatra, "još više remeti naše uistinu potrebno zajedništvo i toleranciju".
"Mi smo legalisti i također želimo zajedništvo hrvatskog naroda i svih građana naše države, ali se to zajedništvo ne može graditi na reviziji povijesti i na povijesnim falsifikatima, već isključivo na povjesnim činjenicama“, kazao je Ravnić.
Dodao je kako "osnovu za to postoji i u Ustavu Republike Hrvatske u kojem se navodi ZAVNOH i u savorskoj Deklaraciji o antifašizmu" koja, kako je rekao „stenje već deset godina pod neprincipjelnim pritiskom radikalne desnice, diskriminirajući borce Narodnooslobodilačkog rata.
Po završetku svečane sjednice novinari su upitali predsjednicu Republike Grabar-Kitarović kako komentira izjavu predsjednika Saveza antifašista Istre Ravnića da su premještanjem biste Josipa Broza Titove iz Ureda predsjednice na Pantovčku 'povrijeđeni osjećaji većine hrvatskih građana', hrvatska predsjednica je kratko izjavila da simboli nisu zabranjeni te kako nije zabranjeno isticati njegovu bistu.
"Svako od nas ima pravo na svoje mišljenje ali ne i na povijesne činjenice", poručila je hrvatska predsjednica Grabar Kitarović. Po završetku sjednice premijer Zoran Milanović najavio je da će obići rodnu kuću mons. Bože Milanovića u Kringi, u općini Tinjan.
Msgr. Božo Milanović (Kringa, 1890. - Pazin, 1980.), hrvatski je katolički svećenik, pisac filozofijskih i povijesnih djela, izdavač te politički djelatnik iz Istre. Za vrijeme talijanske fašističke uprave u Istri bio je jedan od rijetkih koji su političkim djelovanjem promicali prava netalijanskog stanovništva, posebice hrvatske i slovenske inteligencije, koja je bila proganjana ili joj je prijetila asimilacija. Najpoznatiju ulogu imao je kao jedan od predstavnika Istre na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. na kojoj se odlučivalo o sudbini Istre nakon rata.
Podatke koje su prikupili mons. Božo Milanović, Zvonimir Brumnić i drugi hrvatski svećenici bili su jedan od glavnih argumenata zašto je Istra pripala matici Domovini. Glavni dokument po kome se u Parizu postupalo, bila je Spomenica hrvatskog svećenstva u Istri Savezničkoj komisiji za razgraničenje Julijske krajine, donesena u Pazinu 12. veljače 1946. godine. Spomenicu je donio "Zbor svećenika sv. Pavla za Istru", a potpisali su je predsjednik Tomo Banko, tajnik Miro Bulešić, odbornici Božo Milanović, Leopold Jurca, Josip Pavlišić, Antun Cukarić i Srećko Štifanić, kao i 48 članova odbora. Svećenici su u spomenici prikazali sve strahote koje su od Talijana podnosili Hrvati, naročito svećenici od 1918. do 1943. godine, ali je Istra i pored toga ostala nastanjena u velikoj većini Hrvatima, pa zbog toga treba zauvijek pripasti jedino Hrvatskoj. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook