Kada se hrvatske građane pitalo što bi danas promijenili u svom životu, ako bi mogli vratiti vrijeme unatrag, gotovo trećina ispitanih navodi obrazovanje kao najvažniju kategoriju, a približno isto toliko građana ne bi ni danas ništa mijenjalo, pokazuje istraživanje GfK.
Na upit kada bi mogli vrijeme vratiti unatrag što bi voljeli promijeniti u svom životu, 20 posto ispitanih je odgovorilo ranije donesene odluke, a 19 posto promijenilo bi način financijskog planiranja/navike trošenja. Posao bi mijenjalo 17 posto ispitanih, a 13 posto svoje zdravlje. Stan i mjesto u kojem živi promijenilo bi 11 posto, a državu u kojoj živi 10 posto ispitanih.
Fizički izgled mijenjalo bi sedam posto ispitanih, pet posto bračnog partnera, a tri posto prijatelje. Svoje roditelje mijenjalo bi dva posto ispitanih, a pet posto njih nije znalo odgovoriti. Osobe koje ništa ne bi promijenile najviše su zastupljene među građanima Istre s Primorjem (40%) te one koje imaju visoku stručnu spremu (38%).
Svoje sadašnje obrazovanje više od prosjeka bi promijenile osobe u velikoj dobnoj skupini od 25 do 54 godina starosti (oko 40%), zatim sadašnja srednja stručna sprema (38%), te stanovnici velikih gradova i žene (po 35%).
Ranije donesene odluke najviše bi mijenjali građani velikih gradova (30%) te oni kojima je materijalni položaj nešto bolji od prosjeka (33%). Posao bi pak najviše voljeli promijeniti stanovnici velikih gradova, dobna skupina između 35 i 54 godine starosti te srednja stručna sprema (oko 25%). Podaci su rezultat istraživanja GfK na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n = 1 000), metodom osobne ankete u kućanstvu tijekom ožujka 2010. (Hina)